U savjetovanju sa zainteresiranom javnošću nalazi se prijedlog izmjena Zakona o sudovima koji bi mogao značiti veliku prekretnicu u transparentnosti rada sudova, znatno olakšati uvid u sudsku praksu i postati snažan antikorupcijski alat.
Hoće li to i postati ovisi o sadržaju pravilnika koje će u roku od dva mjeseca donijeti ministar pravosuđa i uprave i njima razraditi zakonske odredbe.
Riječ je o tome da se u Zakonu namjerava propisati “obveza javne objave svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava na posebnoj mrežnoj stranici uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka”. Drugim riječima, sve sudske presude trebaju proći proces anonimizacije i biti objavljene na internetu tako da svakome budu dostupne.
Obiteljsko nasilje
Trenutačno se objavljuju odabrane sudske odluke, a objava je, kako se i navodi u obrazloženju zakonskog prijedloga koje je izradilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, omogućena kroz poseban informacijski sustav Vrhovnog suda (SupraNova).
– Baza podataka u navedenom informacijskom sustavu je ograničenog opsega i ne postoji automatizirani način anonimizacije, već istu provode sudski službenici – ističe se u obrazloženju.
Druga vrlo važna izmjena odnosi se na postupke obiteljskog nasilja. Posljednjih godina osnovano je više radnih skupina koje rade na izmjenama zakona, pripremaju edukacije, no sudovi su i dalje iznimno blagi prema obiteljskim nasilnicima. Jutarnji je nedavno objavio da je svaki četvrti počinitelj nasilja u obitelji koji je lani pravomoćno osuđen kažnjen novčanom kaznom značajno manjom od zakonskog minimuma, a za kazneno djelo obiteljskog nasilja koje podrazumijeva ponavljanje sudovi su u zatvor poslali svega 18 posto osuđenih.
Zbog neprijavljivanja nasilja nije bila osuđena nijedna stručna osoba u sustavu zdravstva, socijale, policije ili školstva.
Obrazovanje sudaca
– Ovim prijedlogom Zakona propisuju se posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji. Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na takvim predmetima, a predsjednik suda mora voditi računa o tome da određeni suci imaju izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima te vrste uz obvezu redovitog pohađanja stručnog usavršavanja iz ovog područja, kako bi se osigurale specijalizacija i najviša razina kompetencija za postupanje – kaže se u obrazloženju izmjene Zakona o sudovima.
Samo obrazovanje sudaca koji će se specijalizirati za obiteljsko nasilje također će se definirati u pravilniku koji će nakon usvajanja i stupanja zakonskih izmjena na snagu donijeti ministar pravosuđa.
Pokazalo se, naime, da je najteže promijeniti sudsku praksu koja je iz nekog razloga godinama iznimno blaga prema obiteljskim nasilnicima, što ih ohrabruje na daljnje i sustavno zlostavljanje obitelji, dok žrtve odvraća od prijave nasilja. Ovim zakonskim izmjenama želi se postići da u tim predmetima sude oni suci koji će imati više sklonosti, znanja i empatije za ovakve slučajeve.
Treća izmjena koja se predlaže odnosi se na namjeru bolje kontrole sudova kada je posrijedi njihovo materijalno financijsko poslovanje. Naime, u Zakonu o sudovima bi se propisalo da se uvjeti za status pravosudnih inspektora dopunjuju sa završenim studijem ekonomije “s obzirom na to da se u sklopu nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave nadzire i financijsko-materijalno poslovanje sudova”.