Mještani i građani tog područja izrazili su svoju zabrinutost zbog najave odlaganja dehidriranog mulja s postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, koji spada u opasni otpad, kao i odlaganja animalnog i medicinskog otpada, te drugih kancerogenih materija koji direktno utječu na zdravlje lokalnih mještana, ali i svih građana Mostara.
Kako su najavili, na Uborak do daljnjeg neće dopustiti istovar komunalnog otpada, bilo kakve vrste.
Prosvjednici, odnosno mještani gradskoga područja Sjever Mostar, a posebno mjesnih zajednica Vrapčići i Bijelo Polje ovim putem zahtijevaju promptnu reakciju nadležnih institucija i zaustavljanje nelegalnog odlaganja otpada na deponiju Uborak.
Pored toga, traže postepeno zatvaranje postrojenja i saniranje ekoloških posljedica u okolini deponije Uborak, zatim da se žurno urade mjerenja i analiza stanja okoliša na deponiji, kao i njezinoj okolini te da se javnosti predstave rezultati.
Također, traže žurnu ugradnju prečistača za procjedne vode koji će ostati tu i nakon zatvaranja deponije.
Josip Kožul iz Građanske inicijative “Jer nas se tiče” kazao je u izjavi za medije kako je ovo projekcija dugogodišnjeg nemara nadležnih institucija vezano za ovu problematiku, a čime je ugrožena cijela bjelopoljska kotlina, a time i sliv rijeke Neretve.
“Kap koja je ‘prelila čašu’ jest taj kancerogeni mulj nataložen u novoizgrađenim postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, a koji je u izvjesnoj količini dovožen na deponiju. Njegov dovoz je zaustavljen najavom prosvjeda i mi ćemo u smjenama kontrolirati da ga se ponovno ne doveze”, poručio je Kožul.
Podsjetio je kako je odlaganje mulja na deponijama komunalnog otpada u sukobu s EU Direktivama o odlaganju otpada.
Pritom je istaknuo kako je deponija Uborak, zapravo, deponija komunalnog otpada, odnosno kućnog i njemu sličnog otpada.
Nijaz Hodžić, mještanin i jedan od inicijatora prosvjeda, ustvrdio je kako je u posljednja dva mjeseca, bez ikakve kontrole, iz deponije Uborak ispuštan mulj, odnosno procjedna voda sa svih deponija u potok Sušicu.
Sve to je, kaže, izazvalo nesnosan smrad zbog čega su se obratili medijima, ali i pored tog apela nitko im se od nadležnih organa nije obratio.
Stanovnik naselja Vrapče i jedan od aktivista i organizatora prosvjeda Omer Hujdur podsjetio je, pak, kako su mještani i ranije prosvjedovali zbog animalnog i medicinskoga otpada.
“Prvo smo prosvjedovali zbog spaljivanja ovaca od bruceloze, pa zbog zakapanja pasa lutalica koji su ubijani u gradu, a onda zbog medicinskoga otpada, ali sve je bilo uzalud. Sad smo odlučili istrajati do kraja dok ne dobijemo pismeno rokove nadležnih, a koji će nam garantirati zatvaranje deponije”, poručio je on.
Zdravko Sesar, stanovnik Bijeloga Polja, koji pamti Uborak bez ijednoga otpatka, sa zasadima malina i izvorom pitke vode, kaže kako se na deponiju Uborak već 40 godina dovozi otpad.
Ovo područje je, ističe, gotovo kraško, gdje su podzemni i ponorni potoci pa sav otpad mora ići u rijeku Neretvu.
Jedan od aktivista Marin Bago podsjetio je da prečistači i deponija Uborak imaju isti problem jer se ne zna što izlazi u vodu i zrak.
“Neophodno je da se prvo uradi klasifikacija otpadnih voda, odnosno što je to što se nalazi u kanalizaciji grada Mostara i što ovdje izlazi putem procjednih voda u rijeku Neretvu”, pojasnio je on, dodajući kako će se tek tada znati kakvu vrstu sanacije je potrebno poduzeti.
Smatra kako se postupcima odlaganja ovog otpada, uz već postojeće ekološke probleme koje uzrokuje deponija, također ozbiljno ugrožava i zdravlje ljudi, životinja i biljaka na ovom prostoru i šire, te se zagađuju voda, zemlja i zrak, što onda utječe na poljoprivredu, turizam i druge djelatnosti.
