Momir Dejanović, Centar za humanu politiku:
Pratimo, ukazujemo, opominjemo, prijavljujemo, ali… Stanje je izuzetno loše.
Aktivno ukazujete na ovaj problem, podnosite tužbe, kakvo je stanje trenutno na terenu?
Što se tiče gradnje na nedozvoljenom terenu uz korito rijeke Bosne stanje je nepromijenjeno, izuzetno loše. Nadležne institucije ne reaguju na naše prijave i upozorenja a upravo to nam je jedino i ostalo. Mi drugo i ne možemo činiti sem da pratimo, ukazujemo, opominjemo i prijavljujemo. Međutim, efekti naših aktivnosti su mali, slabi, nedovoljni. Ja moram biti tu realan i priznati da do sada nismo uspjeli pokrenuti nadležne institucije da se suoče sa ovim problemima, da eliminišu postojanje problema, barem da ih umanje.
Vi ste ukazivali na nerad javnih ustanova čija je to nadležnost i prijavljivali ali se ništa ne poduzima. Imali smo prije nekoliko mjeseci ozbiljnu kišu i veliku količinu vode i malo je falilo da dođe opet do poplave. Sve ono što ste rekli da će se desiti desilo se.
Ono što je naučeno, lekcija, iz ovog probuđenog aktivizma je da je opasnost od poplava i kod nas u Doboju, i u BiH, i u svijetu sve veća i da je šteta koja nastaje od poplava višestruko veća od onoga što treba uložiti u zaštitu od poplava. To pokazuje i ovaj zid koje je rađen posle poplava na dijelu magistralnog puta Doboj-Sarajevo koji je koštao 800.000 maraka a šteta od poplava u Doboju je bila nekoliko stotina miliona maraka.
Da li je iko odgovarao za ono što se dešava u Bušletiću?
Nažalost posle 8 godina niko nije odgovarao ni za ono iz 2014. Mi smo u vezi toga podnijeli tužbu protiv odgovornih a i krivičnu prijavu tužilaštvu da se utvrdi krivična odgovornost. Niti je odgovarao neko za ono što se dešavalo posle 2014. godine.
Dušan Aćimović, NGG Stop nelegalnim šljunkarima na rijeci Drini:
Nelegalna i nekontrolisana eksploatacija šljunka, između ostalog, dovodi do poplava
Kakve su to probleme napravili običnom čovjeku nelegalne šljunkare?
Pa, prevashodno, ti problemi koji nastaju uslijed nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka ogledaju se u tome da se devastiraju velike površine poljoprivrednog zemljišta koje se nalaze u priobalnom pojasu rijeke Drine. Usljed toga dolazi i do nekontrolisanog izlivanja rijeke Drine i imali smo i sami prilike da se nažalost lično uvjerimo kad su se desile katastrofalne poplave 2010. i 2014. godine, kakve su posljedice bile. Između ostalog, jedan od uzroka što su te katastrofalne poplave nanijele tolike štete je upravo bila i ta nelegalna i nekontrolisana eksploatacija šljunka.
Kakvo je sada stanje? Da li je išta bolje?
Koliko sam ja mogao da primjetim, kao aktivista neformalne grupe građana, mislim da stanje ide nabolje ali mislim da bi se o tom pitanju svakako trebali izjasniti obični građani koje ta nelegalna i nekontrolisana eksploatacija šljunka na neki način pogađa i pričinjava im materijalnu štetu i ostale nelagodnosti. Mislim da bi oni trebali da se izjasne u tom pogledu da li ima nekih pomaka ili ne. Ali, po mom mišljenju, svakako da ima. Tome su doprinijeli gospoda iz CCI-ja koji nam pružaju logističku podršku i ja se i ovom prilikom zahvaljujem na tome.
Zumra Gušo, NGG Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju:
Mi ne odustajemo!
Kakvi su problemu u Maglaju, šta je to što vas muči?
Realno, sada smo zaista uspjeli, jednim dijelom, da zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka, to jeste da se naši privatnici odazivaju na javne pozive i da eksploatišu šljunak onako kako dobiju po ugovorima po kojima rade. Trenutno, dakle, nemamo većih problema.
Kakve je probleme građanima sve to izazvalo dok je to bilo nelegalno…
Eksploatacija šljunka se vršila na mjestima gdje je odgovara privatnicima odnosno, recimo, kod nas, kod gradskog mosta, za razliku gdje bi trebali vršiti eksploataciju šljunka, negdje malo dalje gdje izljeva rijeka Bosna. Međutim oni to ne rade. Dobije se recimo 4 hiljade kubika oni da izvade, međutim oni probiju taj fond i vade po 10, 20 hiljada kubika.
Da li ćete kao neformalna grupa građana i dalje vršiti monitoring rada šljunkara?
Mi ne odustajemo. Naša neformalna grupa će raditi i dalje. Zaista ih kontrolisati.
Mehmed Trnjanin, član NGG iz Kotorskog:
Strašna stvar su i divlje deponije i smeće u poljima pored rijeke Bosne
Kakvi su problemi u Kotorskom što se tiče eksploatacije šljunka u koritu rijeke Bosne?
Ništa novo… Možda čak i gora situacija nego u drugim mjestima. Ako se prisjetimo onih slika što smo vidjeli ranije, to i dalje ostaje tako. To je strahota. Teško je to i zamisliti. Ljudi koji imaju tamo zemlju, koji su je obrađivali ranije, sada se to svelo na jedan mali dio koji se može obraditi. Poljoprivrednici koji žive od toga su u jako teškoj situaciji. Tako da ja mislim da se nemoćno osjećamo, da nemamo ni podršku, izuzev CCI-a, koji su nas podržali i ranije u našim drugim aktivnostima i mi smo prezadovoljni kako je sve to fino odrađeno i u relativno kratkom roku. Tako da se nadamo da ćemo sad isto tako krenuti u nove aktivnosti vezano i za nelegalno šljunkarenje ali, usput, i za divlje deponije i smeće koje je pored rijeke Bosne, u tim poljima. To je strašna stvar.
Vama su ugrožena izvorišta vode?
To je mogućost da se to desi. Ne možemo tvrditi sa sigurnošću jer mi vršimo stalno analizu vode jer je naš bunar dole u poljima. Mi vršimo redovnu analizi vode i za sad nemamo nekih pokazatelja da ta voda nije za piće. To nas ohrabruje. Međutim ne smijemo čekati da se to desi. Zbog toga sve ove aktivnosti koje bi se radile nama bi dobro došle da se nešto konkretno uradi jer ovo što se do sad uradilo, jako je malo.
