Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je kazao da je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o VSTV-u dugo pripreman i da su mnogi bili uključeni u njegovu izradu, ali da nije dobio njegovu saglasnost, niti ministra Staše Košarca, jer smatra da VSTV nema kapacitete da uspostavi Jedinicu za integritet koja bi vršila provjeru imovine.
“Postoje dijelovi koji VSTS-u daju ovlaštenje za koja on objektivno u ovom trenutku nema ni materijalne ni tehničke kapacitete i teško će ih ikada moći obezbijediti s obzirom da za te poslove koji se žele dodijeliti VSTS-u postoje specijalizirane institucije, unutar poreskih uprava, unutar tužilaštava, postoje neki čisto istražilački poslovi, za koji je naše stanovište da VSTS teško može organizovati te službe”, kazao je Tegeltija.
Vijeće ministara je nakon sjednice saopštilo da je većinom glasova i uz određene korekcije, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, utvrdilo Prijedlog zakona koji će uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH za razmatranje po skraćenoj zakonodavnoj proceduri.
Prijedlogom zakona uređuju se pitanja koja je potrebno hitno riješiti kako bi se poboljšao integritet i omogućilo efikasnije i transparentnije funkcionisanje pravosuđa i VSTS-a, a što je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, saopšteno je.
U saopštenju se navodi kako u osnovna pitanja koja su uređena u ovom prijedlogu zakona, a koja zahtijevaju hitno usvajanje, spada sukob interesa članova VSTV-a, izvještaji o imovini sudija i tužilaca, što uključuje i same članove VSTV-a te njihova provjera, osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTV-a, pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene i dopune u vezi sa disciplinskim prekršajima i disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija i tužilaca.
“Između ostalog, uvodi se obaveza sudija i tužilaca, odnosno članova VSTS-a da se izjasne o svojoj imovini i interesima. Izvještaj o imovini jedna je od konkretnih mjera za koju Venecijanska komisija Savjeta Evrope zahtijeva da bude ‘uspostavljena s ciljem borbe protiv korupcije u pravosuđu’. Takođe, propisuju se vremenski rokovi za podnošenje ovih izvještaja, koji će biti uvršteni u novouspostavljeni registar izvještaja, dostupni javnosti i podložni provjerama”, navedeno je u saopštenju.
Predloženim izmjenama i dopunama propisuje se da se za vrijeme trajanja mandata i godinu dana nakon isteka mandata članovi VSTV-a ne mogu prijavljivati niti biti birani na upražnjene pozicije u pravosuđu, uključujući mjesta u ustavnim sudovima entiteta, poziciju rukovodećeg državnog službenika u Kancelariji disciplinskog tužioca i Sekretarijatu Savjeta. Preciziraju se, prema saopštenju, slučajevi prestanka mandata članova VSTV-a, utvrđuju situacije prema kojima se članovi VSTV-a razrješavaju dužnosti kao i postupak razrješenja, definišu situacije koje predstavljaju sukob interesa članova VSTV-a, utvrđuje da u postupku glasanja član Vijeća ne može biti suzdržan, te se utvrđuje pravni lijek protiv odluka VSTV-a o imenovanju.
Marjana Popović, šefica kabineta predsjednika VSTV-a, kazala je nakon današnje sjednice VSTV-a da je želja VSTV-a da zakon bude usvojen u smislu unapređenja integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Ona je dodala da VSTV već ima Odsjek za integritet u kojem su zaposlene osobe iz odjela za imenovanje, a koji trenutno imaju funkciju u vezi sa disciplinskom odgovornošću nosilaca pravosudnih funkcija.
“U svakom slučaju će situacija biti puno bolja nego što jeste kada vam nosioci pravosudnih funkcija prave taj svoj imovinski karton i eventualno uvid u njega može izvršiti disciplinski tužilac ako neko prijavi ili ako po službenoj dužnosti registruje neku nepravilnost. Bit će mnogo rigorozniji sistem kontrole nego dosadašnji, ako se usvoji zakon o VSTV-u na način koji je VSTV predložilo”, kazala je Popović.
U januaru ove godine, BIRN BiH je pisao o problemu sa uspostavljanjem uslova za rad ove jedinice ni nakon godinu dana od njenog uspostavljanja.
Tegeltija je rekao kako načelno nije protiv uspostavljanja Jedinice za integritet, niti provjere imovine i prihoda nositelja sudskih i tužilačkih funkcija, ali smatra da ovaj nacrt nije adekvatno rješenje. Mišljenja je da je trebalo napraviti set svih zakona iz oblasti pravosuđa na koje su izražene primjedbe, a ne ići pojedinačnim slučajevima.
“Ja sam siguran da će Parlament moći da prevlada to nesaglasje, koje mi nismo mogli da riješimo, iako ni ljudima iz VSTS-a nije jasno kako će to raditi. A to je najveći pritisak međunarodnih predstavnika koji žele da se nešto napiše kao neko poboljšanje, ali mislim da ni oni nisu svjesni kako bi se to moglo uspješno sprovesti. A da apsolutno ne ugrozite dignitet ljudi čiju imovinu provjeravate”, kazao je Tegeltija.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH), ističe bitnost uvida javnosti u ovaj nacrt zbog činjenice da je on jedan od ključnih prioriteta za BiH u sklopu EU integracija, te da je upućivanje ovih izmjena u proceduru jedan od uslova u okviru paketa finansijske pomoći EU, a u koji nisu imali uvid do usvajanja.
“Ministarstvo pravde, iako je tvrdilo da je implementiralo sve preporuke Venecijanske komisije, nisu učinili dostupnim novi nacrt prije upućivanja na usvajanje Vijeću ministara, niti Vijeće ministara ima praksu objavljivanja materijala za sjednice, što čini sam uvid u novu verziju nacrta skoro nemogućim, te do upućivanja u parlamentarnu proceduru pitanje je hoće li biti uvida javnosti”, kazala je Korajlić.
Korajlić je rekla da je Transparency dao komentare na prvi Nacrt izmjena i dopuna zakona koji je bio u procesu konsultacija, nakon čega su uslijedile preporuke i mišljenja Venecijanske komisije, koja je dala jasna uputstva Ministarstvu pravde na koji način da unaprijedi predložene izmjene.
“Moralo se insistirati na većoj transparentnosti Ministarstva pravde i Vijeća ministara u završnoj fazi kreiranja Nacrta i osigurati adekvatna javna rasprava, koja je provedena samo na e-konsultacijama u prvoj fazi, kada se nacrt, pretpostavljamo, u velikoj mjeri razlikovao od ovog koji je usvojen na Vijeću ministara”, kazala je Korajlić.
U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, Parlamentarna skupština BiH trebala bi donijeti zakon o VSTV-u BiH koji će biti usklađen sa standardima EU, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, navodi se u saopštenju Vijeća ministara.
