Na učestala prozivanja da Javna ustanova „Vode Srpske“ netransparentno dodjeljuje ugovore za održavanje vodotoka u vodotoku rijeke Bosne, koja je najizdašnija sa šljunkom i pijeskom od svih u BiH, ova ustanova je najzad otkrila razloge zašto je i postojeće ugovore, date za četiri godine bez prethodno raspisanog javnog poziva, produžila za još godinu i to preduzeću iz Modriče na čak sedam lokaliteta.
„Izvođaču radova „Martić inter kop“ su produženi rokovi za završetak radova iz razloga što je kontrolisanim geodetskim snimkom i izradom Elaborata utvrđeno da se na predmetnim lokalitetima, usljed hidroloških promjena, nataložila dodatna količina riječnog materijala koji je neophodno ukloniti iz vodotoka“ – odgovorili su iz JU „Vode Srpske“ neformalnoj grupi građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“ na njihov upit o razlozima produžetka, ionako neubičajenog dugog roka za radove u koritu rijeke Bosne.
Modričko preuzeće je ugovor za poslove čišćenja i produbljivanje korita, na sedam lokaliteta u opštinama Vukosavlje, Modriča i Šamac, dobilo od 22.03.2022. godine i trebali su ih završiti do 14.03.2025., a ugovorena količina bila je 1.745.848,35 metara kubnih riječnog materijala.
Za izvađeni materijal platiće minimalnih 1,55 KM po kubiku, što je naišlo na protest ostalih, brojnih, šljunkara sa područja Doboja, Modriče i Šamca, koji su se bunili zbog netransparentne dodjele tih poslova, kao i određene minimalne cijene, jer su, prema njihovim tvrdnjama bili spremni ponuditi i šest puta veću cijenu od ugovorene.
„Od početka tvrdimo da se ne radi o prioritetnom održavanju riječnog korita, a da izvađeni šljunak kao „nus“ proizvod šljunkar može koristiti za daljnu upotrebu, odnosno prodaju. Ubijeđeni smo da se radi o pogodovanju favorizovanom šljunkarskom preduzeću kako bi imao obezbijeđen šljunak i pijesak za planiranu gradnju autoputa od Vukosavlja preko Brčkog do Bijeljine dužine 70 kilometera. Time će biti privilegovani izvođač, uz još jedno preduzeće iz Sarajeva, sa podružnicom u Banja Luci “HD Razvoj” d.o.o., a mi bukvalno nemamo gdje vaditi šljunak i baviti se djelatnošću za koju smo registrovani, jer su sve atraktivnije lokacije u koritu rijeke Bosne date tim dvjema firmama i to bez javnog poziva” – ponovo su se obratili šljunkari sa područja Šamca aktivistima iz pomenute NGG, sa tvrdnjama da će primarni interes ova dva šljunkara biti profit, a da nema govora da će se usmjeriti na produbljivanje korita radi povećanja proticajnog profila radi smanjenja rizika od poplava.
U obilasku terena sa nezadovoljnim šljunkarima, aktivisti su se uvjerili da bageri, sa neoznačenim nazivima privrednih društava, kopaju i šljunak vade i sa priobalja, pa čak i sa poljoprivrednih parcela sa kojih su prethodno skinuli humus.
Nezadovoljni šamački šljunkari kažu i da su dodatno razočarani u republičke vlasti što su na sedam spornih lokaliteta, koji su dati jednom šljunkaru, godinu dana prije isteka postojećih ugovora za dvadeset mjeseci produžili im rok za završetak radova, odnosno vađenje riječnog materijala. Tačnije, modričkom preduzeću produženi su ugovori čak do 31.12.2026. godine.
„Zar nije sumnjivo to što je u kubik ista količina predviđena za eksploataciju, ako je povećan nanos na ovim lokalitetima zar ne bi trebalo da se povećaju i količine za vađenje materijala. Tvrdimo da su ovdje u pitanju milionski vrijedni poslovi i da u svemu ima korupcije i to na višim nivoima od lokalnih“ – kažu šamački šljunkari.
Inače, prema podacima aktivistima NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“, trenutno je, od ukupno 47 aktivna lokaliteta, na kojima se u vodotocima RS izvode radovi, najviše ih u vodotoku rijeke Bosne. Aktivno ih je 17, u vodotoku Drine 15, Vrbasa pet, Savi tri, Ukrini i Uni po dva, te po jedan lokalitet u vodotoku Velike Usore, Sane i Sušice.
Naknada za izvađeni materijal iz vodotoka u RS je manja u odnosu na Federaciju BiH, a višestruko manja u odnosu na susjednu Crnu Goru, koja trenutno iznosi 2,75 evra pokubnom metru i redovno se vrši usklađivanje u skladu sa zakonskim propisima u oblasti trgovine. Za vrstu prihoda “Naknada za izvađeni materijal iz vodotoka” šljunkarska preduzeća su unazad četiri godine u budžet RS uplatila svega 7,4 miliona KM. Nasuprot ovome, samo za jedanaest lokalnih zajednica u RS za četvorogodišnje održavanje vodoprivrednih objekata izdvojiće se čak 37,1 miliona maraka.
