Organizacije civilnog društva koje okupljaju pacijente korisnike usluga Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, ponovo su upozorile na višegodišnji problem ignorisanja zakonskih obaveza Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu finansiranja Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine.
– Dosadašnja praksa Vlade FBIH da ne poštuje Zakonom propisane obaveze finansiranja Fonda solidarnosti FBiH, dovodeći u pitanje pravo na zdravstvenu zaštitu građanima Federacije BiH, se mora izmijeniti – jedna je od ključnih poruka sa održanog okruglog stola u organizaciji Centara civilnih inicijativa.
– Oboljelima od plućne hipertenzije su uskraćena osnovna ljudska prava: pravo na život, pravo na lijek, te smatramo da će takvu situaciju znatno popraviti Fond solidarnosti FBiH u saradnji sa nadležnim ministarstvima, prije svega u izjednačavanju prava na liječenje svih pacijenta kada su u pitanju naše skupe terapije, kao i za nabavku skupih aparata poput kisik koncentratora, mobilnih kisik koncentratora i CRAP aparata, a potom i za sve intervencije van zemlje koje čak i u našem slučaju podrazumijevaju i transplantacije srca, pluća ili i srca i pluća – rekao je Samir Hodžić, predstavnik Udruženja građana oboljelih od plućne hipertenzije u BiH.
Žurnal je ranije pisao da se svake godine za Fond solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli izdvaja mnogo manje od propisanih suma novca. Zakon o zdravstvenom osiguranju obavezuje da se iz budžeta godišnje za Fond solidarnosti izdvoje sredstva u visini prihoda ostvarenih od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.
Sve to može uticati na ishod liječenja. Isto je više puta problematizirao Ured za reviziju institucija u FBiH. Primjera radi, iz Budžeta FBiH za 2021. godinu za Fond solidarnosti odobreno je 28,5 miliona KM, što je znatno manje od iznosa koji bi se trebao odobriti po odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (samo 18 posto od iznosa koji je po zakonu trebao biti izdvojen):
– Navedeno za posljedicu ima duge liste čekanja za pružanje zdravstvenih usluga, kao i za lijekove koji se finansiraju iz sredstava Fonda solidarnosti, a može uticati na konačan ishod liječenja zbog čekanja – naveli su revizori u svom izvještaju Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH za 2021.
Revizija je problematizirala i način na koji se formiraju liste čekanja. Komisije koje je formirao Zavod nisu vodile te liste na propisani način i nisu sadržavale sve potrebne podatke:
– Nije moguće utvrditi način na koji su sastavljene, odnosno da su sastavljene u skladu sa kriterijima propisanim u Uputstvu o uspostavi liste čekanja za lijekove sa Liste lijekova Fonda solidarnosti FBiH – navedeno je u izvještaju.
Komisije za utvrđivanje prava korištenja lijekova trebaju jednom mjesečno obavljati procjenu pojedinačnih zahtjeva. Ali tokom prošle godine većina komisija sastajala se tri do šest umjesto 12 puta, daleko manje nego što to pravilnici i ostali akti propisuju.
Fond solidarnosti FBiH uspostavljen je 2002. godine u okviru Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH kako bi se stvorili jednaki uslovi za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima u Federaciji BiH te pružila mogućnost pacijentima iz finansijski slabijih kantonalnih zavoda da koriste najsloženije i skupe oblike zdravstvene zaštite:
– Iako je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH jasno propisana obaveza finansiranja Fonda solidarnosti FBiH, Vlada FBiH, od osnivanja Fonda, nikada nije u zakonom predviđenom iznosu, ispoštovala ovu obavezu čime je na direktan način onemogućila da se određenom broju pacijenata pruži odgovarajuća zdravstvena usluga. Tačnije, trenutno Vlada FBiH za Fond solidarnosti FBiH izdvaja manje od 20% od zakonski predviđenog iznosa – upozoravaju iz CCI.
Hroničan nedostatak finansijskih sredstava rezultirao je uspostavljanjem listi čekanja za određene vrste usluga (prvenstveno za usluge liječenja citostaticima i liječenje multiple skleroze kao i za programa iz oblasti kardiologije i kardiohirurgije) što otežava rad Fonda, a pacijentima onemogućava pružanje usluge u trenutku nastanka potrebe za istim. Zbog svega ovoga, organizacije civilnog društva traže da Vlada FBiH poštuje zakonom propisanu
obavezu finansiranja Fonda solidarnosti FBiH te da poveća izdvajanja iz Budžeta FBiH za rad Fonda, čime bi pokazala odgovornost i senzibilitet za zdravlje građana FBiH.
Kako posljednjih godina ne dolazi do značajnog povećanja prihoda, i Zavod ne može riješiti liste čekanja, nagomilali su se i problemi sa finansiranjem i kupovinom lijekova po posebnim programima Ministarstva zdravstva i Upravnog odbora. Na taj način se konstantno krše zakonski propisi jer se omoućava da oko 2 posto pacijenata iskoristi skoro 18 posto ukupno utrošenih sredstava za lijekove.
– Na traženje revizije nije prezentirana dokumentacija koja se odnosi na kriterije i način uključivanja pacijenata u ove posebne programe, te na koji način Zavod vrši praćenje i nadzor nad implementacijom ovih posebnih programa – navode revizori u ranijim izvještajima.
Sredstva iz budžeta na račun Fonda nisu se povećavala osam godina – od 2010. do 2018. Iznosila su 26 miliona KM godišnje, da bi tek u 2019. povećana na 28,5 miliona KM, što i dalje nije dovoljno za sve teško oboljele pacijente.
