Međutim, nisu sve vijesti dobre, budući da vladavina zakona globalno opada, dok su unutar Europske unije Grčka i Belgija u istom periodu zabilježile velik pad.
Prema indeksu kojeg kompilira WJP, u kojem se rangira više od 140 država svijeta i koji je za ovu godinu objavljen u srijedu, u čak 14 od 27 država članica EU došlo je do nazadovanja u razdoblju od 2022. do 2023.
Adut Bugarske za primanje u Schengen
Bugarska je po ostvarenom napretku u proteklih godinu dana došla na prvo mjesto u EU, dok je Slovenija na četvrtom. Bugarska će najvjerojatnije iskoristiti taj rezultat kao argument za uvjeravanje Austrije i Nizozemske da ukinu svoj veto na bugarsko članstvo u šengenskom prostoru.
Grčka i Belgija imale su najveće nazadovanje u usporedbi s 2022.
Mađarska u padu
Mađarska je zabilježila blagi pad u usporedbi s 2022., iako je uz Poljsku imala najveći pad unatrag zadnjih sedam godina otkako se kalkulira taj indeks, što znači da je danas rangirana niže od zemalja Zapadnog Balkana koje se nadaju članstvu u EU.
U izvješću je utvrđeno da je od 2016. naovamo u 78 posto svjetskih zemalja došlo do nazadovanja vladavine prava, pri čemu parlamentarci, pravosudni organi i civilno društvo imaju manje mogućnosti za nadzor izvršnih vlasti.
EU i dalje među vodećima u svijetu po vladavini prava
Sastavnice indeksa, koje ocjenjuju odgovornost vlada te sisteme nadzora i ravnoteže trodiobe vlasti u pojedinim jurisdikcijama, smanjie su se u tri četvrtine analiziranih zemalja u posljednjih sedam godina.
Iako EU i dalje slovi kao jedno od globalnih uporišta vladavine prava, jer su članice Europske unije imale slabije nazadovanje u usporedbi sa zemljama u drugim svjetskim regijama, ipak je kod 14 država članica zabilježen pad ukupnog indeksa u razdoblju od 2022. do 2023.
Indeks vladavine prava računa se na temelju brojki kojima se procjenjuju pravni sustavi, otvorenost vlada, ograničenja izvršne vlasti, provedba temeljnih prava, sigurnosti te provedbe regulative. Države se ocjenjuju ukupnim koeficijentom između 0 i 1, a veća brojka predstavlja bolji rezultat.
Prvaci Europske unije
Bugarska, koja je za 2023. godinu imala drugi najgori rating u EU i ocjenu 0,56 zauzela je vrh ljestvice koja mjeri napredak vladavine zakona, uz izmjereno povećanje od 1,7 posto u odnosu na 2022. godinu, i rast u svim drugim područjima koje mjeri indeks, osim regulatorne provedbe.
Budući da trenutačno pokušava ući u šengenski prostor, Bugarska bi mogla iskoristiti taj rezultat za lobiranje da Austrija i Nizozemska ukinu svoj veto, budući da obje navode probleme oko vladavine prava kao glavne razloge zabblokadu. Pozitivne vijesti mogle bi stabilizirati i reformističku proeuropsku koaliciju u bugarskom parlamentu, koja se bori za nastavak reformi.
Vjetar u leđa vladi u Sofiji
Unaprjeđenje pravosudnog sustava i njegova veća neovisnost mogu se pripisati radikalnim reformama koje su započete u proljeće, osobito kada je u pitanju ured tužitelja. Proeuropske stranke u Sofiji, uz potporu bivšeg reformskog ministra pravosuđa Kruma Žarkova, uspjele su smijeniti nekad nedodirljivog glavnog tužitelja Bugarske Ivana Geševa.
Bugarska također planira daljnje ustavne reforme do kraja tekuće godine, uključujući i izmjene Vrhovnog pravosudnog vijeća i Ureda tužitelja. Od Bugarske se također očekuje da građanima omogući direktan pristup Ustavnom sudu.
Zaokret u Sloveniji
Slovenija je imala globalno četvrti najveći napredak, s ocjenom koja se povećala za 1,6 posto između 2022. i 2023. godine i rastom u svim područjima. Trenutačno Slovenija ima ukupnu ocjenu 0,69.
Pod prethodnom desničarskom vladom, Slovenija je imala ozbiljna nazadovanja u pogledu neovisnosti institucija, slobode medija i pravosuđa. Nova progresivna vlada došla je na vlast 2022. godine, a vodeća stranka obećala je u predizbornoj kampanji zaustavljanje nazadovanja i obnovu vladavinu zakona.
Vlada je prošlog srpnja usvojila paket reformi koji je ukinuo 11 zakona bivše vlade i ubrzo nakon tog je vratila financijska sredstva Slovenskoj tiskovnoj agenciji (STA), što je bila točka prijepora posljednjim izvješćima EU o vladavini zakona u Sloveniji. Vlada je nedavno također predložila ustavne izmjene prema kojima parlament više neće imenovati suce.
Lideri u nazadovanju
Kada su u pitanju zemlje EU koje su zabilježile nazadovanje, Grčka je na vrhu.
Iako europarlamentarci već godinama kažu da je poštivanje vladavine prava u Grčkoj ugrožena, indeks ukazuje na smanjenje ocjene za 1,4 posto u odnosu na 2022. godinu i 0,4 posto od 2016. godine naovamo.
Trenutno Grčka ima treću najnižu ukupnu ocjenu u EU, od 0,61, pri čemu je najviše nazadovanja zabilježeno u područjima građanskog i kaznenog pravosuđa, s padom od 2,2 posto odnosno 4,3 posto u odnosu na 2022.
Grčko pravosuđe konstantno se spominje u godišnjim izvješćima EU o vladavini prava. U izvješću iz 2023. došlo je do pogoršanja pristupa građana pravosuđu i rečeno je da su potrebne korjenite reforme, uključujući i reformu načina imenovanja najviših dužnosnika u pravosuđu, radi očuvanja neovisnosti sudova.
Najnoviji primjer jest afera koju su mediji prozvali “grčki Watergate” o kojem se mnogo raspravljalo, skandal oko prisluškivanja u kojem je utvrđeno kako su sigurnosne službe prisluškivale telefone političara, poduzetnika i novinara korištenjem špijunskog softvera Predator.
Iako je skandal izbio u srpnju 2022. godine, istraga grčkog pravosuđa dosad nije donijela nikakve rezultate. Oporbene stranke tvrde kako vlast pokušava zataškati i zaštititi one odgovorne za taj skandal.
I Belgija u padu
Rezultat Belgije također je pao, i to za 1 posto u odnosu na 2022. u svim područjima, posebno u području građanskog pravosuđa, provedbe propisa i otvorenosti vlade. Međutim, i dalje je pri vrhu Europske unije, s ukupnom ocjenom 0,78 u 2023. godini.
Nazadovanje se može objasniti notorno dugotrajnim građanskim postupcima u Belgiji, kao i restriktivnim zakonima za javne prosvjede.
Prema izvješću EU o vladavini prava iz 2023., Belgija također sustavno ne provodi sudske odluke, ne analizira učinkovitost svog pravosudnog sustava i ima nedostatke u transparentnosti.
Mađarska slabija i od zemalja Zapadnog Balkana
Mađarska i Poljska, dvije članice kojima već dugo padaju ocjene u području vladavine prava, nisu izravno spomenute u izvješću, iako se pojašnjavaju dugoročni trendovi koji utječu na te države.
Mađarska je u najnovijem izračunu pala za 0,2 posto i ukupno nakupila nazadovanje od čak 9,9 posto u odnosu na 2016. Danas ima ukupnu ocjenu 0,51, što je najniži indeks u cijeloj Europskoj uniji.
Mađarska je s ocjenom 0,51 niže rangirana od zemalja kandidatakinja na Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru (0,56), Moldaviju (0,53) i Sjevernu Makedoniju (0,53). Mađarska također ima lošiji rejting i od Kosova (0,56) i Gruzije (0,60) – dvije zemlje još nisu ni dobile status kandidata.
I Poljska među ‘lošim đacima’
Poljska je u odnosu na 2022. izgubila 0,6 posto, a od 2016. naovamo akumulirala je nazadovanje od čak 11 posto. Danas ima ukupnu ocjenu 0,64, što je smješta ispred Mađarske (0,51), Bugarske (0,56), Rumunjske (0,63), Hrvatske (0,61) i Grčke (0,61).
Budući da je na nedavnim izborima pobjedu odnijela proeuropska koalicija, očekuje se da će se vladavina zakona u Poljskoj vjerojatno značajno poboljšati u narednim godinama.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Bulgaria tops global rule of law progress, Greece hits bottom)
