Firma „Drvo-export“ često se dovodi u prijateljsku vezu sa vrhom SNSD-a, a u žižu interesovanja dospjela je prošle godine zbog otvaranja nelegalnog rudnika u selu Bistrica. Iako nije imao neophodne dozvole vlasnik ovog preduzeća Srđan Klječanin je počeo kopanje, a u tome ga nisu spriječili ni višednevni protesti mještana.
Bez obzira na apele mještana Vlada Republike Srpske je Klječaninu dala koncesiju za otvaranje rudnika.
Isti slučaj se desio i sa iskopavanjem uglja u Bukovoj Kosi kod Prijedora. Vlada se oglušila na proteste građana i dodijelila desetogodišnju koncesiju za Drvo exportu za iskopavanje uglja.
„Prvo dati pravo da neko eksploatiše prirodne resurse, a naknadno mu dodijeliti koncesiju kako bi to pokrili papirima pokazuje jedno da su u pitanju privatni interesi koji su dogovoreni sa Srđanom Klječaninom ali ne samo u tom slučaju nego i u drugim slučajevima gdje smo davali prirodne resurse stranačkim ljudima po privatnim vezama kako bi brutalno eksploatisali prirodne resurse i novac strpali sebi u džepove“, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
U nezakonitom eksploatisanju prirodnih resursa Vladu nije spriječilo ni to što su mještani, a ni Centar za životnu sredinu podnijeli tužbu protiv Vlade zbog pokretanja dodjele koncesije teslićkoj kompaniji “Drvo-export” za eksploataciju uglja na ležištu Bukova Kosa – Prijedor.
U Centru za životnu sredinu kažu da u ovom slučaju ne bi trebala da odlučuje Vlada nego Narodna skupština jer u zvaničnom dokumentu koji je skupština usvojila ne piše da se na toj teritoriji mogu vršiti iskopavanja.
„Smatramo da se radi o zloupotrebi izvršne vlasti jer ne postoje legitimne koncesione politike u Republici Srpskoj. Samoincijativne ponude bilo kojih kompanija ne mogu da mijenjaju politiku dok to ne uradi zakonodavna vlast a to je Narodna skupština. Ali Vlada to čini to je radila i kad je bilo u pitanju dodjela koscesija za geološka istraživanja na Bukovoj Kosi i opet mimo dokumenta koji predstavlja neku javnu politiku društveni konsenzus koji se nije mijenjao 18 godina“, kaže Redžib Skomorac, pravni savjetnik, Centar za životnu sredinu.
Ugalj se od februara iskopava na području mjesne zajednice Veliko Palančište, uz magistralni put Prijedor-Kozarska Dubica i u kratkom roku je izazvao brojne probleme mještanima, od prekidanja telefonskih i linija interneta, do kidanja cijevi za vodu. Zato je ovde sporno to to što se koncesija dodjeljuje retroaktvino i što se ne sluša glas građana na koje će ovo iskopavanje najviše uticati, kažu u nevladinog sektora.
„Mi nemamo zvanične podatke koliko je iskopano i koliki su prihodi od tog posla. Mi smo i kroz poslovanje drugih rudnika i podatke koje smo dobili od UIO primijetili rast izvoza uglja iz BiH pogotovo u 2022.godini kad je bio rast cijena i neko je vidio priliku da neko dobro zaradi, govorim o svim rudnicima milijradu je vrijedio izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine“, kaže Srđan Traljić, TI BiH.
Ako se do sad milijarda maraka slila u nečije džepove, onda i ne čudi to što se ne odustaje od kopanja uglja u Bukovoj Kosi jer prema informacijama iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, ovo ležište raspolaže sa 2.167.515 tona bilansnih rezervi uglja.
