Kratko je trajalo radovanje mještana dobojskog ozrenskog naselja Rječica – koje se nalazi na međuentitetskom području i do Dejtonskog sporazuma je pripadalo opštini Maglaj (FBiH) – koji su se ponadali da su izabrani predstavnici vlasti u lokalnoj skupštini na njihovoj strani i da neće dozvoliti eksploataciju tehničkog građevinskog kamena na njihovom području, čime bi se narušila zdrava životna sredina, uništile ceste teškom mehanizacijom i kamionima i zbog miniranja narušio njihov mir.
Da će ispoštovati njihove zahtjeve, da se ne dozvoli još jedan kamenolom na ovom dijelu Ozrena, u Rječici su povjerovali kada su na sjednici Skupštine grada Doboj odbornici vladajuće većine predvođene SNSD-om uskratili zvaničnu saglasnost lokalnih vlasti Doboja, čije izjašnjavanje je tražilo Ministarstvo enrgetike i rudarstva, u proceduri davanja koncesije za eksploataciju, u skladu sa Zakonom o koncesijama RS, privrednom društvu „Limunkop“ d.o.o. Doboj. Ta sjednica održana je 06.06.2024. godine i građani dijela ove mjesne zajednice, kao i okolnih ozrenskih naselja, koji su i javno, protestima, izražavali nezadovoljstvo što se pod tobožnjim geološkim istraživanjima vršila brutalna eksploatacija tehničkog kamena, su sa odobrovanje i pohvalama na račun odbornika dočekali njihovu odluku da odbiju mogućnost da „Limunkop“ može podnijeti zahtjev nadležnom Ministarstvu energetike i rudarstva da poslije zvaničnog istraživanja dobije i koncesiju.
Međutim, tek ove sedmice su mještani, koji su se protivili podnošenju zahtjeva za koncesiju, doznali da su nakon junske tačke dnevnog reda na Skupštini Grada „Informacija o podnesenoj inicijativi za dodjelu koncesije za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena serpentinisanog peridotita na ležištu „Ravna kosa“ u Rječici Grad Doboj“, odbornici na narednoj sjednici 25.07.2024. godine ponovo razmatrali i izjašnjavali se po ovom pitanju.
„Skupština grada Doboj usvaja Informaciju o podnesenoj inicijativi zainteresovanog lica za pokretanje postupka dodjele koncesije za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena serpentinisanog peridotita na ležištu „Ravna kosa“ u Rječici, Grad Doboj. Skupština grada Doboj je mišljenja da nadležni organ može nastaviti sa daljom procedurom realizacije koncesije koja je predmet Informacije“ – Zaključak je objavljen u Službenom glasniku Doboj samo dan nakon održane sjednice, odnosno 26.07.2024. godine, dok je na zvaničnoj internet prezentaciji Grada Doboj taj skupštinski materijal „sklonjen od očiju javnosti“ i ne nalazi se u zvaničnim skupštinskim materijalima.
Ogorčeni mještani, koji se protive otvaranju rudnika u Rječici su, kako kažu, zabezeknuti do koje mjere su vlasti ne samo prevrtljive, nego i korumpirane.
„Tu nisu čista posla, to isto privredno društvo ima ekskluzivitet u dobijanju poslova na području Grada, kamenolom u susjednom naselju Osojnica, koje je prije osam godina dobilo preduzeće „Josipović“ sada je u vlasništvu „Limunkopa“, nedavno su im lokalne vlasti prodale i građevinsku parcelu u prigradskom naselju Usora sa obrazloženjem da time kompletiraju građevinsku parcelu, a susjedna je zapravo vlasništvo prevozničkog preduzeća „Bosnaekspres“ i tako redom. Iz lokalnih vlasti su nas ubjeđivali da su uskratili saglasnost za kamenolom zbog negativnog odnosa mještana Rječice, ali i okolnih naselja na Ozrenu, kao i šire javnosti, ali sada se ispostavilo da su nas lagali“ – obratili su se portalu Antikorupcija.info mještani Rječice, koji se nisu na pozitivan način izjašnjavali ni o rukovodstvu svoje MZ.
Ovakvim razvojem situacije, nezadovoljni mještani kažu da nisu sretni, ali da, ipak, neće odustati od svoje borbe.
„I prije nego što Ministarstvo energetike i rudarstva da konačnu riječ, kod nas nisu vršena samo istraživanja, već se duže vrijeme na našem području odvijala nelegalna eksploatacija ovog minerala koju je vršilo to, kao i preduzeća iz Maglaja, Zavidovića i Doboj Istoka, čiji vozači su nam tvrdili da su oni samo podizvođači i mi smo ih otjerali pozvavši policiju“ – kažu mještani Rječice, dodajući da i ubuduće, svi oni koji dođu sa namjerom da miniraju i odvoze kamen sa njihovog Ozrena, nisu dobrodošli.
I, formalno, smatraju da Skupština Doboja nije mogla dati saglasnost za podnošenje zahtjeva za koncesiju, jer se u MZ nisu održane javne konsultacije ili zbor građana, bar ne onaj za koji su obaviješteni. To je i bila obaveza jedinice lokalne samouprave prema članu 12 Zakona o koncesijama i bez toga nije se mogla dati saglasnost za nastavak postupka u podnošenju zahtjeva za koncesiju potencijalnog koncesionara prema Vladi RS.