Građanski aktivizam

Vlasti svake godine iz javnih budžeta izdvoje više od 100 miliona KM za nevladine organizacije, ali, uglavnom, ne kontrolišu kako se taj novac troši

Dok vlasti Republike Srpske usvajanjem spornog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija pokušavaju ugušiti nvo koje nisu pod njihovom kontrolom i koje su poznate po kritici vlasti i borbi protiv korupcije, aludirajući zbog inozemnog porijekla donacija kojim se finansiraju da rade za strane interese, te nvo ukazuju na višeslojno licemjerstvo vlasti, u tom kontekstu. Transparency International, recimo, upozorava da Vlada RS nastavlja da krije podatke o nevladinim organizacijama koje se finansiraju javnim novcem i koje su otvoreno provodile političke aktivnosti praveći skupove podrške vlasti. Centar za istraživačko novinarstvo, u okviru projekta kome je cilj borba protiv korupcije kroz podizanje nivoa fiskalne i budžetske transparentnosti, navodi da vlasti u BiH iz javnih budžeta nevladinim organizacijama dijeli višestruko više novca od stranih donatora, pri čemu se većina sredstava ne dijeli transparentno - na osnovu javnog poziva i jasnih procedura - niti se njihovo trošenje kontroliše. U nastavku, kratka informacija sa okruglog stola "Finansiranje nevladinih organizacija u BiH", održanog 28.09. u Banjaluci, u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo. (Antikorupcija)

Više od sto miliona maraka bude potrošeno svake godine iz javnih budžeta na finansiranje nekoliko hiljada nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini (BiH). Taj novac se, uglavnom, troši netransparentno, bez jasnog cilja, plana i kontrole, zaključili su predstavnici nevladinog sektora i javnih institucija na okruglom stolu u Banjoj Luci koji je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) sa partnerskim organizacijama „Futura“ iz Mostara i Centar za istraživanja i studije − GEA iz Banje Luke.

GEA je istraživala i analizirala sistem finansiranja nevladinih organizacija u BiH. Izvršni direktor ove organizacije Marko Martić je rekao da se najveći dio novca izdvaja za sportske organizacije.

„Većina sredstava dijeli se na osnovu zahtjeva, a ne na osnovu javnog poziva i jasnih procedura i taj iznos koji se dodijeli iz javnih budžeta je višestruko veći, nego iznos koji se dodijeli iz međunarodnih organizacija“, objasnio je Martić.

Također, istaknuto je da se nerijetko dešava retroaktivno finansiranje događaja, odnosno da se novac isplaćuje kako bi se pomoglo održavanje događaja koji su već završeni. Rekao je i da postoji praksa finansiranja mnoštva nevladinih organizacija malim iznosima, bez poštivanja kriterija o dodjeli, naknadne kontrole utroška i jasnog plana šta se želi tim finansiranjem.

Lana Matić, stručna saradnica za udruženja građana u Gradskoj upravi Banje Luke istakla je da su pravila dodjele novca različita, kako u entitetima tako i od grada do grada te da zbog toga svaka lokalna samouprava ima specifične probleme. Prema njenom mišljenju, problem bi se mogao riješiti tako što bi svaka lokalna zajednica prije podjele novca trebala napraviti strategiju finasiranja uz planiranje razvoja civilnog sektora.

Okrugli sto „Finansiranje nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini“ je održan u okviru projekta Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta koji finansiraju Evropska unija i The Balkan Trust for Democracy putem USAID-a.

Cilj projekta je da doprinese borbi protiv korupcije kroz podizanje nivoa fiskalne i budžetske transparentnosti aktivnim uključivanjem civilnog društva.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije