Javna ustanova “Vode Srpske” se na izmaku 2023. godine pohvalila ostvarenim rezultatima u protekloj godini, u poslovima održavanja vodoprivrednih objekata, upravljanja vodama, finansijskom poslovanju i u saradnji sa drugim institucijama Republike Srpske, privredom i građanima, kao i u realizaciji projekata zaštite od poplava.
Direktor ustanove odgovorne za upravljanje vodotokom u ovom entitetu, Miroslav Milovanović, ocjenjujući rad Ustanove u protekloj godini navodi da su ostvarili većinu zacrtanih ciljeva i dodatno unaprijedili stanje u sektoru voda RS, zajedno sa resornim Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Najvažnije je da su nastavljeni investicioni projekti u oblasti zaštite od poplava. Potpisali smo osam novih ugovora za mjere zaštite od poplava u RS, koje se finansiraju iz kredita Evropske investicione banke, koji je obezbijedila Vlada RS, u ukupnoj vrijednosti oko 19 miliona evra. Pored toga, Fond solidarnosti RS nedavno je odobrio finansijska sredstva u iznosu oko 3,95 miliona konvertibilnih maraka za sanaciju vodoprivrednih objekata na određenim kritičnim tačakama. Dakle, sve to je nastavak investicionih aktivnosti u oblasti zaštite od poplava u RS, koji je započet nakon poplava 2010. i 2014. godine. Moramo biti zadovoljni činjenicom da je sistem odbrane od poplava u RS na mnogo boljem nivou nego 2014. godine” – sumirao je, iz svog ugla, ostvareno u 2023. godini Milovanović.
On dodaje da se ispravnost ulaganja u objekte zaštite od poplava najbolje pokazala u tri navrata tokom 2023. godine, kada su visoki vodostaji prijetili da pričine veliku štetu, ali to se, na sreću, nije desilo. Kao primjere naveo je da su izražene poplave bile u januaru, junu i avgustu, kada je u kratkom vremenskom periodu došlo do naglog rasta vodostaja i izlivanje rijeka iz korita. Kaže da na mjestima gdje su u međuvremenu izgrađeni odbrambeni objekti nije bilo šteta, dok su bujice pričinile određenu štetu na lokacijama gdje oni još nisu izgrađeni. Po njemu, to najbolje govori u prilog tome da izgradnja sistema odbrane od poplava u Republici Srpskoj mora biti nastavljena i u narednim godinama.
Precizirao je i da su početkom ove godine potpisani ugovori i započeli radovi na više mjera zaštite od poplava, i to sanacija rijeke Vrbas kroz Grad Banja Luka, sanacija rijeke Bosne na području Modriče, sanacija rijeka Liješanj i Grab u Doboju, regulacija rijeke Hoče na području Zvornika, sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru, regulacija rijeke Studeni Jadar u Milićima kao i sanacija crpnih stanica uz rijeku Savu.
“Ono u čemu ne možemo da budemo u potpunosti zadovoljni jeste dinamika realizacije ugovora za izgradnju drinskog nasipa u Semberiji. Vlada RS obezbijedila je finansijska sredstva, Javna ustanova „Vode Srpske“ obezbijedila je kompletnu projektnu dokumentaciju i već potpisala ugovor sa izvođačem radova, ali određene opstrukcije uticale su da realizacija tog projekta ne teče planiranom dinamikom, a izuzetno je važno za Semberiju da drinski nasip bude završen što prije jer se radi o veoma važnom objektu u sistemu zaštite od poplava u RS” – rekao je Milovanović.
Za razliku od njega i iskazanog umjerenog optimizna, kada je u pitanju rješavanje problema sa drinskim nasipom, aktivisti koji se u RS zalažu za uređene vodotoke i bore protiv nelegalne eksploatacije u cilju sprječavanja poplava, nisu zadovoljni upravo u ovom segmentu ostvarenog od strane JU “Vode Srpske”.
“U više navrata smo organizovali ulične akcije sa info lecima i naslovom u njima “A, gdje su nasipi”, gdje smo ciljali upravo na situaciju sa vodozaštitom na području Semberije od Bijeljine pa uzvodno prema Zvorniku, Bratuncu i Srebrenici. Dvadeset miliona KM namjenjeno za nasipe na rijeci Drini je ranijih godina potrošeno na druge namjene, a ne za ono što je određeno i sada se ponovo priča o problemima u realizaciji izgradnje drinskog nasipa, što je neprihvatljivo. Prebacivanje odgovornosti na lokalne vlasti oko rješavanja imovinskih odnosa i eksproprijacije je samo pokušaj da umanji odgovornost za nove buduće poplave, koje se bez sumnje mogu vrlo lako ponoviti kako je to bilo 2010. I 2014.godine, jer je Drina i dalje bez nasipa” – reakcija je iz NGG “Za legalnu i kontroisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”.
Aktivisti se slažu da je situaciju u pogledu zaštite od poplava bolja nego prije deceniju, ali i dalje je to nedovoljno da se građani uz riječne tokove osjećaju zaštićeni. Po njima, “Vode”, a posebno Inspektorat RS, u posljednje vrijeme čine više na suzbijanju nelegalne eksploatacije šljunka iz riječnih korita i priobalja, odnosno poljoprivrednog zemljišta, ali je neophodna još veća efikasnost i bolja koordinacija i angažovanost odgovornih u toj oblasti.
“U RS, kao ni u drugom dijelu BiH u Federaciji, već godinama nema davanja koncesija za eksploataciju šljunka, već se preduzećima koja se bave tom djelatnošću daju odobrenja i sklapaju se sa njima ugovori za čišćenje vodotoka i vađenje riječnog materijala radi povećanja proticajnog profila korita rijeka. Ali, to u praksi se ne realizuje na taj način, i šljunkari prevashodno vade šljunak u obavljanju svoje privredne djelatnosti, a gotovo da ih i ne zanima nekomercijalni mulj. Smatramo i dalje da nema transparentnosti u radu “Voda”, kada su u pitanju davanja poslova preduzećima za čišćenje vodotoka, nema svima javno dostupnih informacija ko je dobio poslove, o kojim se predviđenim količinama za vađenje radi, da li šljunkari na vrijeme ili uopšte uplaćuju naknadu za izvađeni šljunak. U tom dijelu transparentnosti ćemo usmjeriti svoje buduće aktivnosti, pored praćenje legalnosti rada šljunkara i podnošenja prijava za uočene nezakonitosti u vodotocima” – kažu iz pomenute neformalne grupe građana.
Iz JU “Vode Srpske” su naveli da je u 2023. godini bilo aktivno pet ugovora za vađenje materijala iz vodotoka na rijeci Savi, devet ugovora na rijeci Drini, 16 na rijeci Bosni, sedam na Vrbasu, pet na Uni, tri na Ukrini, dva na Velikoj Usori i po jedan na Usori, Sani i Sušici. Zaključno sa oktobrom, ukupna izvađena količina materijala na svim vodotocima je 1.449.478,32 kubnih metara. Prema napravljenom presjeku kažu da su ostvarili i dobre rezultate u praćenju i prikupljanju vodnih naknada, te da su prikupljena sredstva na nivou nekoliko prethodnih godina koje su bile veoma uspješne.
“Mi smatramo da su ta prikupljen sredstva od vodnih naknada na godišnjem nivou u iznosu ne mnogo većem od dva miliona KM više nego minorna i da trebaju biti barem desetorostruko veća. Mišljenja smo i da treba biti više javnih poziva da vađenje i dispolokaciju riječnog materijala iz vodotoka u cilju produbljivanja korita rijeka, te da se to treba raditi u sušnim periodima, odnosno kada je manje padavina i niži vodostaj rijeke” – stav je aktivista po ovom pitanju i dodaju da su, po njima, zadnji javni poziv, raspisan 13. Decembra, i otvaranje ponuda, 22. decembra, trebali biti dosta ranije, budući da je od prethodnog javnog poziva prošlo nekoliko mjeseci.
