Javna ustanova „Vode Srpske“ se pohvalila da je u prvih šest mjeseci 2024. godine po osnovu prikupljanja i praćenja posebnih vodnih naknada ostvarila prihod u Budžet Republike Srpske u iznosu od 11.167.101,49 konvertibilnih maraka, što je povećanje u odnosu na isti period 2023. godine, kada je ostvaren prihod od 10.044.915,04 KM.
„Dakle, ostvareni prihod od posebnih vodnih naknada za prvih šest mjeseci 2024. godine veći je za 1.122.186,45 konvertibilnih maraka u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Na osnovu uvida u aplikaciju za prikupljanje i praćenje vodnih naknada, evidentno je povećanje iznosa prikupljenih sredstava na gotovo svim vrstama prihoda, a najznačajnije povećanje prihoda zabilježeno je po osnovu naknada za ispuštanje otpadnih voda i naknada za izvađeni materijal iz vodotoka.
„Vjerovano su u Javnoj ustanovi poradili i na naplati sa 31.12.2023. godine registrovanim dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima po osnovu posebne vodne naknade za izvađeni materijal iz vodotoka u iznosu od 381.627,28 KM. Ukazivali smo na tu činjenicu, kao i na razlike u količinama ugovorenog i izvađenog materijala iz vodotoka po ugovorima za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala na određenim lokacijama. Iz „Voda“ su obrazložili da razlike zavise od stepena realizacije ugovora, kao i od kretanja stanja i količina riječnog nanosa na dotoj lokaciji u toku trajanja ugovora, ali se nismo slagali sa tim razlozima i generalno zastupamo stav da su minorne uplaćene naknade na prikazane količine materijala. Takva naknada uplaćuje se po osnovu prijavljenih količina izvađenih iz vodotoka i prilikom radova uređenja riječnog korita i vađenje materijala iz vodotoka ne postoji tačna odrednica koja se odnosi na sastav i karakteristike, nego se ugovori odnose na ukupan materijal u nanosu koji je potrebno ukloniti iz vodotoka na određenoj lokaciji, u cilju obezbjeđivanja dovoljnog proticajnog profila riječnog korita i sprječavanje plavljenja“ – reagovali su na ove informacije iz „Voda“ aktivisti NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“.
Inače, prema podacima „Voda Srpske“, izvađene količine riječnog materijala iz vodotoka u 2020. godini bile su 1.050.806,78 metara kubnih, 2021. godini 1.506.592,31 m3, 2022. godini 1.900.720,14 m3, dok za 2023. godinu iz Ustanove nisu saopštili rezultate obračuna izvađenih količina, nego su dali neodređenu informaciju da su „prikupljena sredstva na nivou nekoliko prethodnih godina koje su bile veoma uspješne“.
„Imamo precizne podatke po kojima je za izvađeni riječni materijal u vodotoku rijeke Bosne na području Doboja u 2020. godini od strane svih šljunkarskih preduzeća koja su eksploatisali šljunak plaćeno ukupno 215.243,44 KM, u 2021. godini 290.176,92 KM, u 2022. godini svega 59.503,01 KM i u prošloj 2023. godini 235.431,74 KM. Smatramo da je to više nego minimalno uplaćeno u budžet RS i lokalnih zajednica.“ – kažu aktivisti NGG.
Aktivisti su ponovili i tvrdnje revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS iz Izvještaja revizije učinka “Upravljanje eksploatacijama mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, da se na svim rijekama u RS prosječno godišnje vadi svega 45 odsto od godišnjih dozvoljenih količina, a trend procenta izvađenih u odnosu na dozvoljene količine je generalno u opadanju na svim rijekama, osim na rijeci Bosni. To je, po njima, možda i najveći uzrok katastrofalnih posljedica poplava koje se dešavaju u sjevernim opštinama RS u posljednjih pet godina.
O neskladu prikupljenih prihoda od vodnih naknada za izvađeni riječni materijal iz rijeka u ovom entitetu najilustrativnije govori podatak da je Javna ustanova „Vode Srpske“ za poslednjih deset godina prikupila vodnih naknada za vrstu prihoda “Naknada za izvađeni materijal iz vodotoka” svega 19.518.170,65 KM. Sa druge strane, za održavanje vodoprivrednih objekata za svega jedanaest lokalnih zajednica za naredne četiri godine izdvojiće čak 37,1 miliona maraka.
„Tvrdimo, a i dalje ćemo to potkrepljivati činjenicama i dokumentima, da šljunkari nerado uplaćuju određene naknade za izvađeni šljunak, te iznosimo sumnje da su te aktivnosti sprega interesnih grupa i dijela nadležnih za upravljanje i naplatu posebne vodne naknade za izvađeni materijal iz vodotoka. To je zbog njihovog pozivanja za, po nama, diskriminatorski Pravilnik o uslovima i načinu dislokacije materijala iz vodotoka, po kojem su pojedina šljunkarska preduzeća privilegovana u dobijanju ugovora za održavanje riječnih korita i dobijaju ih na atraktivnim lokacijama.“, kažu aktivisti NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“.
