Prema analizi postupaka ocjenjivanja rada, u 2021. godini ocijenjen je rad 1.351 nosioca pravosudnih funkcija u sudovima i tužilaštvima, dok za njih 195 nije utvrđena ocjena rada iz različitih razloga. Sistem ocjenjivanja rada je utemeljen isključivo na kvantitativnim elementima, bez analitičke ocjene rada koja je bila predviđena kriterijima koji su usvojeni 2018. godine.
Kako je naveo Rusmir Šabeta, šef odjela za pravosudnu analitiku i izvještavanje VSTV-a, 70 sudija je u 2021. godini dobilo dvije najlošije ocjene, njih 13 najlošiju, a 57 ocjenu “zadovoljavajući rad”.
“Što je znatno više od 2019., jer smo tu imali 28 ukupno sudija u kategoriji nezadovoljavajuće ocijenjenih”, kazao je on.
Prosječna ocjena rada predsjednika sudova je smanjena, kao i sudija, dodao je, dok je prosječna ocjena rada tužilačkih funkcija ostala ista ili blago povećana.
“Pedeset pet posto tužilaca i 40 posto sudija je ocijenjeno sa najboljom ocjenom rada, koju kolokvijalno u našem govoru možemo nazvati sa ocjenom rada ‘pet’”, rekao je on.
Glavni tužitelji su ocijenjeni bolje u 2021. godini u odnosu na dvije godine ranije, tačnije njih 58 posto je ocijenjeno najboljom ocjenom, dok je taj postotak u ranijem periodu bio 43. Broj općinskih i sudija osnovnih sudova sa najboljom ocjenom rada smanjen je u “puno većoj mjeri nego što to govori prosječna ocjena rada”, naveo je Šabeta.
“Kad su u pitanju općinski sudovi, 26,6 posto ocijenjenih sudija je dobilo najbolju ocjenu, a u osnovnim sudovima je to 18,1 posto”, kazao je Šabeta, dodavši da se u kantonalnim i okružnim javnim tužilaštvima broj najbolje ocijenjenih tužilaca povećao, zbog čega smatraju da je to debalans u odnosu na sudije, te da je potrebno usaglašavanje kriterija.
Sanela Gorušanović-Butigan, članica Vijeća, pozvala je na rješavanje problema približavanja uslova za sudije i tužioce u pogledu ocjenjivanja rada, objašnjavajući da nejednakost uslova dovodi do problema i pri njihovom imenovanju, odnosno izboru na određene funkcije na koje se prijave.
“Mi vidimo da nemamo problem s predsjednicima sudova, tu sistem funkcionira, skoro imaju svi maksimalne poene, a kada su u pitanju suci, onda je strašno teška situacija”, rekla je Gorušanović-Butigan navodeći kao prmjer ocjenjivanje Osnovnog suda u Brčkom, gdje je od 18 osoba, šest ocijenjeno najlošije, te pozvala Vijeće da ne uradi “kozmetičke” izmjene nego značajnije.
Članovi Vijeća složili su se u diskusiji da normativi i kriteriji za ocjenjivanje nisu adekvatni i da zahtijevaju izmjenu, što će u narednom periodu nastojati korigovati.
Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija i potpredsjednica VSTV-a BiH Sanela Gorušanović-Butigan. Foto: BIRN BiH
U nastavku se raspravljalo o upitu sudija iz Republike Srpske koji su, zbog manjih plata u odnosu na plate u Federaciji BiH, tražili od VSTV-a da donese odluku o tome da li nosioci pravosudnih funkcija u sudovima mogu učestvovati u štrajku koji se organizuje zbog nejednakih finansijskih uslova.
Članovi VSTV-a su izglasali da sudije nemaju pravo na štrajk, ali su ih podržali u njihovom nastojanju da dođu do istih plata i poručili kroz zaključak da će se Vijeće uključiti u rješavanje problema u okviru svojih zakonskih normi.
Željka Radović je kazala kako se na sudije ne mogu primijeniti odredbe članova Zakona o radu, i da sudije nisu članovi sindikata, kao što su ostali uposlenici pravosuđa, u pogledu prava na učešće u štrajku.
“Da bismo se mogli opredijeliti o pravu sudija da uđu u štrajk ili ne, mi prije svega moramo da protumačimo odredbe i da vidimo kakav status je faktički sudije u društvu, i samim tim ćemo biti određeni u pogledu toga da li sudija ima pravo na štrajk ili ne”, rekla je Jadranka Stanišić.
Članovi VSTV-a su na današnjoj sjednici usvojili informacije o analizi “Javnih istupa nositelja pravosudnih funkcija i korištenja društvenih mreža”, uz obavezu da radno tijelo VSTV-a analizira navedene smjernice i donese prijedloge za izmjenu ili usvajanje. Ovom analizom bi se nosioci pravosudnih funkcija usmjerili na ispravno korištenje društvenih mreža, odnosno onemogućilo bi se njihovo samoinicijativno istupanje ili uputa demantija.
Direktor Sekretarijata VSTV-a BiH Admir Suljagić, govoreći o aktivnostima Vijeća u prethodnom periodu, istakao je kao pozitivnu informaciju da je usvojen budžet institucija za 2022. godinu, navodeći kako je njime budžet Vijeća znatno veći u odnosu na prethodni, odnosno za milion i 403 hiljade konvertibilnih maraka (KM).
“Jedna smo od rijetkih institucija koje su dobile daleko više u odnosu na ono što smo imali kao zadnji budžet iz kojeg smo se finansirali”, kazao je Suljagić, dodavši da je uvećanje budžeta rezultat sastanaka Vijeća sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH.
On je rekao da još uvijek nije stigao izvještaj ureda za reviziju o poslovanju i učinku VSTV-a, ali da je on unaprijed dobio pozitivnu reakciju od njih.
Predstavljajući ukratko polugodišnje izvješće o radu predsjednika i Predsjedništva VSTV-a, Marijana Popović je kazala kako su u tom periodu održana tri sastanka Predsjedništva, dodavši da su uzeli aktivno učešće u aktivnostima za komunikacijsku strategiju.
Ona je rekla da je u prethodnih pola godine VSTV pripremio 56 saopćenja za javnost u kojim je prezentovan rad Vijeća i pravosuđa u BiH, navodeći kako je ukupno bilo 86 upita/zahtjeva novinara koje su odobrili i distribuisali.
