Kao što su, na press konferenciji održanoj 10.09. (2020.) u Mostaru najavili, aktivisti Udruženja građana “Za Doljanku”, pokrenuli su krivične prijave protiv niza lica koje smatraju odgovornim za ekocid na rijeci Doljanki, pod sumnjom na počinjena djela iz Člana 383 Krivičnog zakona za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja te eventualno drugih krivičnih dijela propisanih zakonom.
Pri čemu se pod tim “drugim krivičnim djelima”, zapravo, vjerovatno misli na korupciju kao mogući razlog za pogodovanje investitoru od strane pojedinaca iz vlasti, uz kršenje zakona, pri izdavanju dozvola neophodnih za radove na gradnji mini hidroelektrana.
Najprije je, neposredno nakon pomenute press konferencije, 16.09. podnesena tužba, Kantonalnom sudu u Mostaru, protiv Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK, radi poništenja rješenja kojim je to ministarstvo izdalo vodnu dozvolu za MHE Zlate na Doljanci.
28.09. podnesene su krivične prijave, Kantonalnom tužilaštvu HNK, protiv: načelnika općine Jablanica, predsjednika Općinskog vijeća i vijećnika iz saziva 2012-2016 i saziva 2016-2020, te predsjednika i članova savjeta MZ Jablanica II u periodu 2012-2016.
A 1.10., podnesena je još jedna tužba Kantonalnom sudu u Mostaru – protiv Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK), a radi poništenja rješenja FERK-a kojim se izdaje dozvola za rad MHE Zlate na rijeci Doljanki.
Podsjetimo, iz UG „Za Doljanka“ već su ranije akcentirali odgovornost Načelnika i Općinskog vijeća Jablanica, „koji su potpomognuti kršenjem zakona od strane savjeta MZ Jablanica II, odgovorni za izdavanje saglasnosti na Studiju uticaja na okoliš na temelju koje je izdata Okolinska dozvola.“. Ali su, na press konferenciji u septembru, naveli i sve ostale umiješane u ovaj mogući „udruženi zločinački pothvat“ pogodovanja investitoru na račun interesa zajednice: „Nedugo zatim, općinske službe su izdale urbanističke i građevinske dozvole uz kršenje procedura i zakona iz te oblasti. Dodatna odgovornost za ekocid na rijeci Doljanci ide na adresu Kantonalnog ministarstva prostornog uređenje i građenja jer kao institucija po pravu nadzora nije reagovala na ove nepravilnosti. Također, odgovorno je i Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede jer je prekršilo zakone i procedure kod izdavanja prethodne vodne i vodne saglasnosti kao i izdavanja i treće vodne saglasnosti koja je bila presudna za izdavanje dozvole za rad od strane FERK-a.“
Pored nabrojanih, odgovornost se pripisuje i Federalnom ministarstvo okoliša i turizma, „koje i pored redovnih informacija o uočenim nepravilnostima nije uradilo ništa tim povodom, nego je, naprotiv, izdalo Okolinsku dozvolu za MHE Zlate koja se temelji na izdatoj saglasnosti na Studiju uticaja na okoliš. Studija je istekla skoro dva mjeseca prije izdavanja dozvole za rad. I na to je udruženje na vrijeme upozorilo sve nadležne institucije i FERK, naravno. Međutim, FERK se i na tu činjenicu oglušio iako je tema formalne rasprave bila i Okolinska dozvola. Odgovorna je također i Federalna okolišna inspekcija – koja nije adekvatno i na vrijeme reagirala na dopise i ukazivanja na prekršaje i nepravilnosti.“
Suočeni sa mnogo jačim protivnikom, koji ima i novac i vlast uz sebe, građani, okupljeni oko udruženja “Za Doljanku”, uz podršku svojih brojnih simpatizera i prijatelja iz drugih ekoloških udruga, ne odustaju i nisu klonuli duhom, uzdajući se u pravnu državu:
“Vjerujemo u ispravnost naše pravne borbe i nadamo se da će nadležni sud da poduzme sve u cilju rasvjetljavanja nezakonitosti koje smo istakli. Još jednom pozivamo institucije koje u ovom trenutku mogu djelovati, da preuzmu svoju odgovornost i već danas zaustave daljni ekocid na rijeci Doljanki.”
Spomenimo i ovih dana održane proteste u Sarajevu, u organizaciji “Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine”, na kojim je izraženo nezadovoljstvo zbog neispunjenja zaključka Predstavničkog doma Federalnog parlamenta od 23. juna ove godine, kojim se zabranjuje izgradnja mini-hidroelektrana na rijekama u ovom entitetu i praktičnog ignorisanja tog zaključka od strane Vlade FBiH.
Okupljeni su poručili da rijeke pripadaju svima i da neće odustati od borbe. I da se nadaju da će nadležni početi raditi s ciljem dobrobiti naroda, a ne pojedinaca, odnosno investitora koji se bogate uništavajući rijeke i živote ljudi uz njihove tokove.
I za kraj, rubriku “Vjerovali ili ne, ili još jedan u beskrajnom nizu dokaza gluposti, štetočinstva i korumpiranosti ovdašnjih vlasti, citat iz jednog od niza tekstova koji su na ovu temu objavljeni na portal Žurnal:
“Kanjon Doljanke nalazi se u registru prirodne baštine HNK, koji je 2012. sačinila profesorica sa Mostarskog sveučilišta Snježana Musa. A da su se u Ministarstvu okoliša i turizma malo zainteresovali za koju lokaciju izdaju okolinsku dozvolu, možda bi naišli i na dokument u čijoj su izradi i sami učestvovali: Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti BiH izrađena je 2016. Na spisku planiranih zaštićenih područja pod brojem 12 navodi se: Kanjon Neretve, Doljanke, Ribnice i Drežanke.”
