U pljački prirodnih bogatstava u BiH, kojoj u pozadini stoji sistemska korupcija, posebno mjesto pripada nezakonitoj eksploataciji šumskog blaga. I to ne onoj sitnoj, u kojoj razni nesretnici, u nemogućnosti da na drugi način riješe elementarna egzistencijalna pitanja, posegnu za bespravnom sječom par stabala, nego onoj u kojoj se sistematski ogoljavaju cijele planine a visokokvaliteno drvo organizovano odvozi šleperima a da nadležni o tome “ništa ne znaju”.
Pljačka je to u kojoj su, u privatnim i stranačkim džepovima, od rata naovamo, “nestale” milijarde, koje su umjesto za javno dobro iskorištene za lično bogaćanje i održavanje vladajućih stranaka na vlasti.
Pri čemu se sve čini da se ta pljačka održi i sačuva od otkrivanja i sankcionisanja. Pa se inspekcije drže na kadrovskom nivou koji obesmišljava njihovo postojanje, A donošenje krovnog Zakona o šumama u Federaciji, npr., opstruira duže od desetljeća.
A, iako je BiH, prema agenciji Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu FAO, šumski najbogatija zemlja regiona, i jedna od najbogatijih u Europi, šume, pogotovo sa ovako neodgovornom, korumpiranom i pohlepnom vlašću, nisu neiscrpni izvor. I posljedice pljačke, koje su već ozbiljne, mogu postati i dramatične. Pri čemu problem nije samo u ogromnoj vrijednosti koja se pljačka, nego i u posljedicama po prirodu i čovjeka, koju nekontrolisana sječa šuma izaziva.
Zbog čega već duže vrijeme postoji potreba uključenja građana u zaštitu šuma. I pretvaranje te sporadične aktivnosti, osvještenih usamljenika, u ozbiljan pokret, na bar onom nivou koji je uspio dostići pokret za zaštitu rijeka od gradnje mini hidroelektrana na njima.
Izgleda da su to, među prvima, shvatili i u Aarhus centru u BiH, proširujući svoju aktivnost sa odbrana rijeka i na zaštitu šuma.
U okviru šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” koji implementiraju Centri civilnih inicijativa, uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), pokrenuli su projekt “Zaštitimo naše šume!”, čiji je osnovni cilj doprinijeti smanjenju korupcije u okolišnom sektoru u BiH, posebno u kontekstu realizacije spriječavanja ilegalne sječe i uništavanje šuma u Federaciji BiH.
U, ovim povodom, izdatom saopštenju za javnost, podsjetili su da se šume i šumska zemljišta u FBiH prostiru na površini od oko 1.510.937,5 ha ili na oko 58% površine ovog entiteta. I da je u državnom vlasništvu oko 82%, a u privatnom preostalih 18.
Istakli su da nema sumnje da dobro upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem predstavlja vitalni državni interes, odnosno interes Federacije BiH.
“Neadekvatna zaštita okoliša pogađa sve građane BiH i svi građani su primorani da snose posljedice svaki put kada se realizuje određeni projekat koji grubo narušava životnu sredinu i narušava zdravlje građana, ili kada se određene ilegalne radnje zakonski ne spriječavaju. Što se tiče nepostojanja Zakona o šumama FBiH, svakim danom kašnjenja donošenja ovog zakona dolazi do nepovratnog uništenja šuma visoke vrijednosti. Destrukcija šuma svake godine sve više i više se intenzivira, pa priče poput krađe šuma, ilegalane sječe, učestalost požara zbog nepažnje građana, postaju svakodnevnica.”, navode iz Aarhus centra.
Njihov cilj je, u narednih godinu dana, povećati informisanost i uključenost građana, organizacija civilnog društva i institucija u rješavanje ovog problema.
Zaštititi šume i smanjiti korupciju, zloupotrebe i pljačku (i) u ovom kontekstu.
