Ukoliko se na dosadašnji način nastavi eksploatisati šljunak u slivu rijeke Bosne stanovnici Doboja, posebno u stanovima na višim spratovima i prigradskim naseljima iznad gradskog središta mogli bi ostati bez napajanja pitkom vodom.
Ovo je problem koji je prisutan već u ovoj godini, jer se itekako osjeća uticaj nelegalnog vađenja šljunka sa poljoprivrednih zemljišta u blizini obale rijeke Bosne, što je dovelo do povlačenja vode iz korita i smanjenje vodostaja ove rijeke, a time uticalo i na dotok vode u bunare gradskog JP “Vodovod”. Takođe, postoje informacije da sve češće dolazi do zamućenja i neispravnosti vode za piće, ali i sumnje da se te činjenice svjesno zataškavaju.
Ono što u ovom preduzeću nisu mogli sakriti je da su nedavno angažovali preduzeće, koje je za njihov račun pregrađivalo rijeku Bosnu na dva mjesta, kod gradskog željezničkog mosta, gdje se na Usori nalaze bunari, kao i u deset kilometara udaljenoj Rudanci.
“Bili smo prisiljeni preduzeti ove aktivnosti, kako bi održali potrebni nivo vode u bunarima iz kojih se snadbijevaju korisnici gradskog vodovoda. Inače, od petog sprata pa naviše nije bilo moguće snabdijevati stanare u stambenim blokovima, te naseljima Miljkovac, Čaršija, Čaire i još neka”, nezvanične su informacije dobijene iz “Vodovoda”.
Iz istog izvora su i informacije da je od gradskog mosta kod dobojske željeznicke stanice do deset kilometara udaljene Rudanke, gdje se nalazi veći broj bunara sa postrojenjima, čak sedam šljunkara, od kojih su neke i nelegalne. I da su se s tim i problemom deponovanja otpadnog materijala iz “Vodovoda” obraćali inspekcijama, ali bez rezultata.
Na osnovu uvida u Javne pozive JU “Vode Srpske” od strane neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” i dobijenih podataka, svega su četiri odobrene i legalne lokacije za vadjenje i dislokaciju vodnog materijala na tom potezu.
Kako bi dobili zvanične informacije da li je ugroženo snabdjevanje Dobojlija vodom ili bi moglo biti značajnije izraženo u skoroj budućnosti, Grupa se obratila JP “Vodovod”, ali već treći mjesec nema odgovora iz ovog preduzeća, koje je pod upravom Grada Doboja.
„Pitali smo zvanično „Vodovod“ da li se nivo vode u bunarima kojima se snabdijevaju korisnici njihovih usluga na području Doboja smanjio u odnosu na prethodne godine, ukoliko jeste koji razlozi se mogu navesti kao uzrok i od kojeg perioda je ta stagnacija nivoa izražena. Takođe, ukoliko je primjetan pad nivoa vode u bunarima, da li se među uzročnicima može svrstati eksploatacija šljunka iz korita rijeke Bosne i u kojoj mjeri, te da li su sa tehničke strane ili na drugi način utvrđivali te činjenice, kao i dostavljali informacije nadležnima i reagovanjima na bilo koji način“, prenijeli su iz Grupe pitanja na koja još uvijek nisu dobili odgovor.
A, najvjerovatnije ga, kažu, neće ni dobiti, što je odlučeno, kako su saznali, nakon konsultacija rukovodstva „Vodovoda“ sa „višim organima vlasti“.
Ovakva netransparentnost samo podstiče javne sumnje u sistemsku korupciju. Pa su se pojavile i špekulacije da iza prikrivanja podataka stoje upravo oni koji se sumnjiče za korupciju u vezi s nelegalnom eksploatacijom šljunka.
