Otkrivanje kriminalnih afera u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, a kada je u pitanju Bosna i Hercegovina u Federaciji BiH, nameće neminovno pitanje da li to izostanak takvih slučajeva u Republici Srpskoj znači da nema kriminala u ovom dijelu BiH ili su počinioci pod dobrom zaštitom vlasti ili onih koji bi trebali da ih procesuiraju.
Tek prije par dana, otkrivanje da je Fatih Kol, kadar koga je za počasnog konzula BiH u Panami predložila Željka Cvijanović iz SNSD-a, umješan u koruptivne radnje, nagovjestilo je da je sa razračunavanjem kriminala krenulo i u ovom entitetu. Ali, treba podsjetiti da Fatih Kol, zapravo turski biznismen…
A, koliko su efikasni tužioci u pet tužilaštava Republike Srpske dovoljno govori podatak da su, prema istraživanju dostupnih informacija sa zvaničnih prezentacija, okružna tužilaštva u Banja Luci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu i Trebinju od početka ove godine, podigla svega 13 optužnica, iz oblasti organizovanog i privrednog kriminaliteta. A za cijelu prošlu godinu 55 optužnica.
Pojedinačno, u ovoj godini, okružna javna tužilaštva u Bijeljini i Trebinju podigla su po četiri optužnice, tužilaštvo Doboju tri, Trebinju dva, dok Okružno javno tužilastvo u Banja Luci, prema raspoloživim javnim podacima, nije imalo podignutih optužnica.
Odjeljenje za privredni kriminalitet OJT u Doboju u 2023. godini podiglo je 19 optužnica, OJT Bijeljina 14, OJT Istočno Sarajevo 12, a po pet OJT Banja Luka i OJT Trebinje.
“Ti podaci su za brigu i ispod svakog nivoa efikasnosti rada tužilaštava u RS, ukoliko su vjerodostojni, odnosno ako su podignute optužnice u svim tužilaštvima javno i publikovane, što bi im trebala biti obaveza, jer imaju uspostavljen jednoobrazan informacioni sistem. Nelogičnim se, ipak, čini da banjalučko tužilaštvo, koje pokriva najveći prostor u RS u ovoj godini nema podignutih optužnica, a u prošloj godini svega pet” – komentar je dobijen u Centru za humanu politiku na ovu temu.
Kada je riječ o cijelom prostoru BiH, Visoki sudski i tužilački savjet BiH u svom izvještaju za prošlu godinu iznio je podatke po kojima je sa 31.12.2023. godine u sudovima BiH bilo čak 286.002 predmeta, a u tužilaštvima 19.729, što ukupno čini 305.731 neriješeni predmet.
Prema podacima VSTS na rješavanje je sa poslednjim danom protekle godine u opštinskim sudovima čekalo 175.475, u osnovnim više od 70.000, u kantonalnim 26.072, a u okružnim 4.181 predmet.
Takođe, da je Sud BiH na kraju prošle godine imao 2.447 neriješenih predmeta, Vrhovni sud Federacije BiH 1.296, a Vrhovni sud Republike Srpske 2.103.
Ono što je ohrabrujuće jeste činjenica da je nakon “korona perioda” broj ovakvih predmeta počeo da se smanjuje u sudovima.
“Ukupan broj neriješenih predmeta u 2023. godini je smanjen za 5.625 predmeta ili dva odsto. Nakon perioda rasta broja neriješenih predmeta tokom 2020. i 2021. godine, zbog ograničenog rada sudova tokom pandemije Covid-19 evidentiran je pad broja neriješenih predmeta u sudovima, odnosno nastavlja se trend pada broja neriješenih predmeta u sudovima iz ranijeg perioda 2011-2019. godine” – precizirali su iz VSTS BiH.
Ipak, treba naglasiti i da je, u odnosu na 2022. godinu, ukupan priliv predmeta u 2023. smanjen za 6.392 predmeta.
Inače, smanjenje broja neriješenih predmeta je zabilježeno na svim nivoima sudskog sistema osim u Apelacionom sudu Brčko distrikta i u osnovnim sudovima.
“Povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno je u osnovnim sudovima za 832 predmeta, a Apelacionom sudu Brčko distrikta za 29 predmeta”, istakli su iz VSTS BiH.
Kada je riječ o tužilaštvima, ona su se u 2023. godini sa neriješenim predmetima dodatno zatrpala. Ono što posebno zabrinjava jeste da je povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno na svim nivoima, s izuzetkom Tužilaštva Brčko distrikta.
“Ukupan broj neriješenih prijava i istraga protiv poznatih lica je tokom 2023. godine povećan za 2.433 predmeta ili 14 odsto, pri čemu je broj osumnjičenih lica u neriješenim predmetima povećan za 2.458 lica”, naveli su iz VSTS BiH.
