Javna ustanova „Vode Srpske“ na isteku 2024. godine pohvalila se da će sumiranjem konačnih rezultata prikupljanja vodnih naknada ostvariti rekordne prihode, koji se uplaćuju u Budžet Republike Srpske po tom osnovu.
Presjek do sada uplaćenih naknada napravljen je 16. decembra i, prema njima, od 1. januara prikupljeno je 21.668.211,71 konvertibilnih maraka, što je za 1.235.248 KM više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 1.035.364,97 KM više nego za isti period 2021. godine kada je u republički budžet prikupljen do tada rekordan godišnji iznos od vodnih naknada.
“Za cijelu 2021. godinu u Budžet Republike Srpske prikupljeno je ukupno 21.710.468,38 konvertibilnih maraka od vodnih naknada, tako da je izvjesno da će do kraja ove godine taj iznos biti nadmašen. Odjeljenje za prikupljanje i praćenje vodnih naknada u okviru Javne ustanove „Vode Srpske“, u skladu sa zakonskim nadležnostima prati i obračunava posebne vodne naknade za korisnike voda u Republici Srpskoj. Na osnovu uvida u aplikaciju za prikupljanje i praćenje vodnih naknada, u 2024. godini vidno je povećanje iznosa prikupljenih sredstava na gotovo svim vrstama prihoda. Prema trenutnom presjeku, najveći dužnici po osnovu vodnih naknada su vodovodi u Banjaluci, Bijeljini i Kozarskoj Dubici” – informacije su iz JU “Vode Srpske”.
Inače, “Vode Srpske” su pozvale obveznike posebnih vodnih naknada iz Zvornika, Bijeljine, Laktaša, Milića, Trebinja i Banja Luke da preuzmu rješenja o obračunatim naknadama za 2023. godinu, jer im do sada nije uspjela uručiti rješenja. Ostavljen im je rok od osam dana da dostave podatke o tačnoj adresi, a ukoliko se ne odazovu javnom pozivu ustanova će pokrenuti postupak izvršenja, što će im prouzrukovati i dodatne sudske troškove.
Temom ubiranja vodnih naknada bave se i u neformalnoj grupi građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploatciju šljunka u Republici Srpskoj”, a njihove konstatacije su da su prikupljene vodne naknade, posebno za izvađeni materijal iz vodotoka, koje privredna društva, odnosno šljunkari, uplaćuju u budžet RS, nesrazmjerno manje u odnosu na potrebna sredstva za održavanje vodoprivrednih objekata.
„Za vrstu prihoda “Naknada za izvađeni materijal iz vodotoka” šljunkarska preduzeća su unazad četiri godine uplatila svega 7,4 miliona KM. Nasuprot ovome, samo za jedanaest lokalnih zajednica u RS za četvorogodišnje održavanje vodoprivrednih objekata izdvojiće se čak 37,1 miliona maraka. Po nama, glavni razlog za „minimalac“ koji za prirodni resurs zvani šljunak dobija entitetski budžet to što se, mimo prakse u susjednim zemljama, poslovi održavanja vodotokova u RS u ne malom omjeru daju mimo javnih poziva. Umjesto toga, koristi se problematični Pravilnik o uslovima i načinu dislokacije i vađenja materijala iz vodotoka iz 2022. godine. Vrlo islustrativan primjer je da je na taj način sedam najatraktivnijih lokacija od Modriče do Šamca dato jednom privrednom društvu da do 31.12.2026. godine izvadi enormnih 1,7 miliona kubnih metara šljunka, a ti radovovi se formalno izvode kao hitni i neophodni za čišćenje i produbljivanje korita rijeke Bosne“ – tvrdnje su aktivista, kao i da je povećanje u naplati i ovih minimalnih ubranih naknada rezultat njihovih prozivanja nadležnih za upravljanje vodotokovima u RS da su nedovoljno angažovani u tom poslu.
Inače, Javna ustanova je poslednji Javni poziv za dostavljanje ponuda za održavanje riječnih korita, doslokaciju i vađenje materijala iz vodotokova raspisala 27.11.2024. godine. Predviđeni su radovi u koritu rijeka Lim, Vrbanja, Una, Sava, Drina, Vrbas, Bijeli Potok i Radanov Potok. Ukupno 13 lokaliteta je predviđeno za radove, a nalaze se u lokalnim zajednicama Rudo, Kotor Varoš, Čelinac, Kostajnica, Srbac, Prijedor, Novi Grad, Berkovići i Foča. Dostavljene ponude je Komisija otvorila i dodjelila lokacije 5. decembra.
