Zaključci koje je usvojila NSRS su politički pritisci na pravosuđe i prijetnja ustavnom poretku zemlje

“NSRS smatra da predsjednik RS-a i v.d. direktora ‘Službenog glasnika’ RS-a ne treba da se odazivaju na pozive Suda BiH, dok predsjednik RS-a ne bude zdravstveno sposoban da učestvuje u postupku“, jedan je od zaključaka.

Ovaj, kao i zaključke kojima se pokušava osporiti uloga visokog predstavnika, nadležnosti Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te ambasade u Bosni i Hercegovini vide kao prijetnju ustavnom poretku zemlje.

U zajedničkom saopštenju ambasada Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Italije, Delegacije Evropske Unije u BiH i specijalnog predstavnika EU u našoj zemlji, navodi se da su zaključci NSRS-a antidejtonski i direktno podrivaju autoritet institucija vladavine prava na državnom nivou i put BiH ka evroatlantskim integracijama.

“U trenutku kada formalno otvaranje pregovora za pristupanje EU nikada nije bilo bliže, povratak političkim blokadama imao bi negativne posljedice za sve građane BiH, od kojih većina podržava pristupanje EU”, navodi se u pismu ambasada objavljenom na mreži X.

Oni navode da svi zakoni i zaključci koje donose niži organi – uključujući parlamentarna tijela oba entiteta – moraju biti u skladu s Ustavom, odlukama Ustavnog suda, kao i da niti jedan entitet nema ovlaštenje da ospori primat institucija ili zakona države.

Pravnici s kojima je Detektor razgovarao smatraju da zaključci NSRS-a nemaju pravnu valjanost.

Za Kasima Trnku, profesora ustavnog prava, ovakav poziv je tipičan primjer političkog uticaja na nezavisno pravosuđe.

“Čak su pokazali da jedna institucija, više ne pojedinac, vrši pritisak na pravosuđe – što je potpuno suprotno demokratskim principima nezavisnosti pravosuđa“, ističe Trnka.

Ali Lučiano Kaluža, savjetnik Milorada Dodika, smatra da Evropska unija i Sud BiH moraju shvatiti da zdravstvena spriječenost bilo koga da učestvuje u sudskom procesu ne može da bude isključena.

“Ako želimo evropski put, onda moramo imati evropske principe. Ne mislim da je NSRS nešto čudno uradila osim onog što je morala da uradi, a to je da je predsjednika RS-a obavezala kada je sposoban da dođe na suđenje. To je sve ono što EU svakom svom državljaninu garantuje. Da je njegovo pravo da učestvuje u sudskom procesu shodno njegovom zdravstvenom stanju“, kaže Kaluža.

Filip Novaković, pravni ekspert iz Banje Luke, smatra da je ovaj zaključak Narodne skupštine RS-a pravno neobavezujući i ne može se smatrati kao poziv na izvršenje krivičnog djela.

On pojašnjava da je Narodna skupština RS-a, prema Ustavu, najviši zakonodavni organ u vlasti u ovom entitetu, koji u formi zaključka, preporuke ili nekog drugog neobavezujućeg pravnog akta može zahtijevati bilo šta.

“Zaključak kao takav ne obavezuje optužene u konkretnom sudskom procesu da ga poslušaju i ne odazovu se pozivu suda. Ukoliko dođe do toga da Sud BiH zbog nastavka samog suđenja pozove optužene na ročište, oni su naravno obavezni da se tom pozivu odazovu. Sud je na kraju taj koji će reći da li postoji okolnost koja sprečava optuženog da dođe na ročište, pa će ročište biti odgođeno ili će se proces obustaviti dok ne dođe do ozdravljenja optuženog“, navodi Novaković.

Na zahtjev Dodikove Odbrane, suđenje njemu i Lukiću za nepoštivanje odluka visokog predstavnika pred Sudom BiH pomjereno je s 25. na 30 decembar.

Novaković dodaje da bi eventualno donošenjem zakona u Skupštini, kojim bi se zabranio Dodiku i Lukiću odlazak na Sud BiH, bilo počinjeno krivično djelo, ali bi takav zakon bio neustavan.

Esad Fejzagić, bivši tužilac i sudija, zaključke Narodne skupštine RS-a vidi kao političke.

“Što se tiče poziva Suda – ne postoji institucija koja može naložiti ili sugerisati optuženom, osumnjičenom ili svjedoku, da se ne odazove na poziv Suda, jer su to stvari za koje je predviđena sankcija prema Zakonu o krivičnom postupku. To je potpuno besmisleno“, kaže Fejzagić.

Sistem podjele vlasti, kao i koncept političke kulture, smatra Miloš Davidović s Pravnog fakulteta u Sarajevu, zahtijeva od državnih organa međusobno podržavanje i poštovanje, ali ne i neposredno miješanje u vlastiti rad i autonomnost.

“NSRS, kao zakonodavno tijelo, raspolaže najvišom i suverenom vlašću u RS-u, ali s druge strane, prema prinicipima podjele vlasti, nema mogućnost da zahtijeva obustavu sudskog postupka jer je konkretno pitanje isključiva nadležnost pravosudnih organa vlasti“, istče Davidović.

Zastupnici Narodne skupštine su osudili, kako su formulisali zaključkom, “miješanje Tužilaštva BiH u rad NSRS koja, po Ustavu RS-a, vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast i čije odluke može preispitati samo Ustavni sud RS-a“.

Oni su konstatovali da smatraju da je time “povrijeđeno pravno načelo podjele vlasti, što predstavlja atak na ustavno ustrojstvo BiH“, ali u isto vrijeme od Tužilaštva i Suda BiH, kao i drugih grana vlasti, “zahtijevaju da odmah obustave ovaj politički montiran proces“.

Tužilaštvo BiH je prije dva dana uputilo zvanični zahtjev Narodnoj skupštini RS-a za dostavljanje informacija i pravne pomoći, a zbog ukazivanja na moguće počinjenje više krivičnih djela, među kojima je dogovor za činjenje krivičnog djela, pripremanje krivičnog djela, napad na ustavni poredak, neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

Fejzagić smatra da Tužilaštvo ima pravo podnijeti ovakav zahtjev, odnosno zatražiti informacije od bilo koga.

“Šta će dalje preduzimati, to je druga stvar“, kaže Fejzagić.

Sličnog je stava i Trnka.

“To je napravljeno u odbranu njihovih stavova. Iako Tužilaštvo nije poduzelo nikakvu pravnu radnju, traži informacije. Ako oni naprave djelo rušenje ustavnog poretka, onda će čelni ljudi biti odgvorni pred zakonom“, kaže Trnka.

Novaković podsjeća da Tužilaštvo BiH, kao nezavisni organ, ima zadatak krivičnog gonjenja osumnjičenih, odnosno optuženih ili počinitelja krivičnih djela predviđenih u Krivičnom zakonu BiH, kao i da to ne predstavlja nikakovo miješanje u rad Narodne skupštine.

“Jedini slučaj kada može da bude miješanje Tužilaštva u rad narodne Skupštine jeste da glavni tužilac BiH dođe i predsjedniku NSRS-a kaže kakav zakon mora biti donesen ili lobira za donešenje određenog zakona. Primjera radi, američki savezni tužilac može u svakom trenutku ući u kongres i lišiti slobode kongresmena koji je prekršio zakon. Pod uslovom da je izvršio krivično djelo“, objašnjava Novaković.

NSRS je svojim zaključkom konstatovala da su institucije pravosuđa na nivou BiH – Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV – neustavne kategorije koje je nametnuo visoki predstavnik donošenjem nezakonitih odluka, suprotno Ustavu BiH, vladavini prava i svim demokratskim načelima.

Davidović smatra da su ove tvrdnje neosnovane.

“Činjenica da određene institucije vlasti nisu predviđene Ustavom BiH, ne potvrđuje po automatizmu tezu da su te institucije neustavne. Naime, Ustav BiH, u dijelu raspodjele nadležnosti, predviđa posebnu kategoriju ‘dodatnih nadležnosti’, a koja je bila osnov da se određene nadležnosti ili kroz sporazum entiteta – što  je bio slučaj s uspostavljanjem VSTV-a BiH, ili kroz djelovanje Visokog predstavnika – u slučaju Suda i Tužilaštva BiH, prenesu na državni nivo“, ističe Davidović.

On pojašnjava da je riječ o “faktičkoj promjeni ustava“ gdje ustavna stvarnost odstupa od izvornog teksta Ustava BiH, bez provođenja amandmanske procedure izmjene istog. Takva “faktička promjena ustava“ imala je valjano uporiše u ustavnoj kategoriji “dodatnih nadležnosti“, koja predviđa mogućnost prenosa nadležnosti na državni nivo, kada je to potrebno za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavinsosti međunarodnog subjektiviteta BiH.

“U konačnici, oba zakona – Zakon o Sudu BiH i Zakon o Tužilaštvu BiH, nakon nespornog nametanja od strane Visokog predstavnika, u cilju osiguranja vladavine prava na cijeloj državnoj teritoriji, potvrđeni su od strane Parlamentarne skupštine BiH“, zaključuje Davidović.

Narodna skupština je usvojila zaključke kojima je konstatovala da pravni sistem Evropske unije ne prihvata mogućnost da neizabrani stranac donosi zakone umjesto demokratski izabranih institucija, te zahtijeva od imenovanih i izabranih predstavnika RS-a iz srpskog konstitutivnog naroda u zajedničkim institucijama “da obustave odlučivanje iz domena evropskih integracija sve dok se ne uspostave uslovi da se proces evropskih integracija odvija u skladu s postulatima demokratije i vladavine prava”, kao i da “EU obezbijedi normalne i pravične uslove i standarde suđenja u BiH“.

Za profesora Trnku posebno je sporna obustava odlučivanja iz domena evropskih integracija.

“Oni to već rade i to je posljedica ruskog uticaja ovde, te osovine Beograd – Moskva – Banje Luka i sada su otvorili karte. Mada su deklarativno govorili da su za EU integracije. Sada naši prijatelji mogu izvući određene zaključke“, rekao je Trnka.

Ipak je NSRS odustala od prvobitno planiranih zaključaka, pa je u finalnoj verziji izbrisan zaključak koji zahtijeva “prekid evropskih integracija do uspostavljanja vladavine prava“.

Nema nijedna zvanična odluka da je unutar institucija RS-a spriječen, umanjen ili blokiran evropski put, kaže Kaluža, te dodaje da na zadnjim sastancima politički lideri pokazuju spremnost da pređu peko određenih principa kako bi se ubrzao evropski put.

“Ovo jučer – to je samo usmjereno prema Sudu BiH – ako želimo evropske principe dajte da ih primjenjujemo prema svakom građaninu, u ovom slučaju predsjednika RS-a. Pa čovjek je spriječen zdravstveno, ne može da prisustvuje suđenju. Nemoguće je da ovo što se radi ne bude gledano iz konteksta samih principa Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava“, kaže Kaluža.

Novaković podsjeća kako je Johann Sattler, bivši šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, prije godinu dana koaliciju na državnom nivou nazvao prvacima u Evropskim integracijama, ali da to sada ne ide planiranom dinamikom.

“U našem je interesu da se priključimo EU, da dobijemo novac iz predpristupnih fondova EU, u našem je interesu da se razvijamo da uđemo u Šengen i koristimo četiri osnovne slobode – sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. To je u interesu građana, ako bi se građani pobunuli imali bi neku vrstu snakcije koja se može desiti na slobodnim i demokratskim izborima“, ističe Novaković.