Gordana Tadić je razriješena dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Odluku je donijela prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na koju postoji mogućnost žalbe.
Ova Komisija je utvrdila da je Tadić počinila disciplinske prekršaje nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća.
“Izrečena joj je disciplinska mjera premještanje s mjesta glavne tužiteljice na mjesto tužiteljice Tužilaštva BiH”, stoji u odluci Prvostepene komisije.
U tužbi koju je protiv Tadić podnio Ured disciplinskog tužioca navodi se da je zanemarivala obaveze i naloge Vijeća da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS). Osim toga, navedeno je i da je propuštala da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog Zakona.
Podsjetimo šta je sve Tadićka uradila i koje je istrage pokrenula, a koje obustavila, otkako je na čelu ove pravosudne institucije.
Sistem nekažnjivosti po receptu Gordane Tadić
Na funkciji glavnog tužitelja Tužilaštva BiH 28. septembra 2016. zamijenila je, također, smijenjenog Gorana Salihovića, kojem se trenutno sudi zbog zloupotrebe položaja. Vršiteljica dužnosti bila je pune dvije godine, dok je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019.
Po preuzimanju dužnosti, Tadić je frapirala izjavom da ona “misli da korupcija nije sistemski problem”. Suvišno je i napominjati na to da i međunarodna zajednica već godinama upozorava na sve prisutniju i rasprostranjeniju korupciju u BiH. Nažalost, situacija se do danas nije popravila, a u prilog tome govori i posljednji izvještaj Misije OSCE-a u BiH o odgovoru pravosuđa na korupciju koji nosi naziv “Sistem nekažnjivosti”. Misija je utvrdila da je Tužilaštvo BiH u 2019. godini podiglo samo jednu optužnicu iz oblasti visoke korupcije.
Ništa manje skandalozno nije ni njeno uputstvo novinarima da “svoja otkrića o kriminalu ne trebaju objavljivati, već da ih prijave Tužilaštvu ili policiji, a mogu i drugim nadležnim institucijama”. Naravno, sa prikupljenim dokazima.
Ovo uputstvo uslijedilo je po objavljivanju Žurnalove priče o nelegalnom vrbovanju bh. građana od hrvatske sigurnosne agencije SOA.
Osvrnula se Tadićka potom i na aferu “Diplome”, koju je također otkrio Žurnal:
“Vidjeli ste da je afera diplome, koja se kod nas vodi kao predmet, prouzrokovala to da se u Njemačkoj diplome naših građana dodatno provjeravaju i da će naši građani doći u daleko težu situaciju u odnosu na druge”.
U međuvremenu, desilo se da je državni tužitelj Oleg Čavka na saslušanje pozvao novinarku Žurnala Azru Omerović, koja je i otkrila aferu Diploma, zahtjevajući od nje da mu kaže odakle joj informacije. Naredba o neprovođenju istrage u ovom predmetu donesena je 2. novembra 2018. jer “ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo”, stajalo je u dopisu koji je Tužilaštvo BiH poslalo SIPA.
Šokirala je Tadićka novinare još na sjednici VSTV-a prilikom izlaganja programa rada, netom prije imenovanja za glavnu tužiteljicu, kada je izjavila da je “nezavršene predmete koje je zatekla po preuzimanju dužnosti v.d. predala tužiocima u dalji rad, te da je većina tih predmeta završena”. Javnost je ostala uskraćena za informaciju koji su to predmeti.
Podsjetićemo na neke neslavno završene:
Obustavljene istrage protiv Dodika, Pavlović banke…
Istraga u slučaju Pavlović banke počela je još u Salihovićevo vrijeme. Od istrage koja se odnosi na kredit Milorada Dodika u ovoj banci, a u vezi sa kupovinom vile u Dodikovom vlasništvu u Beogradu, nije bilo ništa.
Tužilaštvo BiH je, u vrijeme mandata Gordane Tadić, obustavilo je i istragu protiv Dodika u slučaju referendum o 9. januaru.
Istraga je još otvorena i protiv Rajka Vasića, člana Glavnog odbora SNSD-a, a zbog njegovog tweeta na dan obilježavanja godišnjice srebreničkog genocida: “Nešto mislim, ako toliko volite taj genocide nad vama, sačekajte sljedeću priliku”. Predmet je formiran u julu 2018., i od tada javnosti više ništa nije saopćeno tim povodom iz ove pravosudne institucije.
Ništa bolje nije prošla ni istraga protiv komesara policije MUP-a HNK-a Ilije Lasića po čijoj naredbi su naoružani pripadnici ovog Kantona 18. maja 2018. na Ivan-sedlu zaustavili kolonu autobusa sa migrantima. Oni su, odlukom Vijeća ministara BiH, trebali biti prebačeni u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara.
S obzirom na brojne kritike na njen račun, Tadić je saslušana i pred Privremenom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu 14. oktobra 2020. I tada je nastupila arogantno navodeći “da je došla, iako to nije morala”.
Ona je tada izjavila da je prioritet Tužilaštva BiH “borba protiv trgovine ljudima, izborne prevare, te predmeti visoke korupcije”. Jedan od rijetkih, ako ne i jedini, predmet visoke korupcije koji je Tužilaštvo BiH privelo kraju jeste onaj o aferi Respiratori.
Žestoke kritike iz OSCE-a
Prije nego je preuzela dužnost glavne tužiteljice, Gordana Tadić je bila šefica Odjela za ratne zločine u Tužilaštvu BiH. Ovaj Odjel, još od njenog šefovanja, često je na meti kritika zbog nerada.
Misija OSCE-a u BiH je u septembru ove godine predstavila izvještaj ugledne sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina i iznijela je niz zamjerki na rad Gordane Tadić. Spočitava joj se neefikasna upravljačka praksa u Tužilaštvu BiH i propust da se u Posebnom odjelu za ratne zločina da prioritet najsloženijim predmetima što dovodi do toga da oni najodgovorniji za najteže zločine ne odgovaraju pred sudom. Naglašeno je, također, da nije napravljen napredak koji se očekivao nakon prošlog izvještaja iz 2016.
U ovoj oblasti nije napravljen napredak ni u ovoj godini. U prvih šest mjeseci podignute su samo dvije optužnice za ratni zločin, podaci su Detektora. S tim da je jedan od optuženih već ranije osuđen zbog zločina u Vlasenici i nalazi se na izdržavanju kazne, što je prema ranijim upozorenjima pravnih eksperata neadekvatno korištenje postojećih resursa.
Gaf sa kočnicama
Gordana Tadić još od vremena kada je bila vršilac dužnosti najveću podršku je imala od sad već bivših čelnika VSTV-a Milana Tegeltije i Ružice Jukić.
Podsjetimo da je Tužilaštvo BiH odbilo provoditi istragu protiv kladionica je je SIPA prijavila zbog porezne utaje, pranja novca i računalnog krivotvorenja. Među prijavljenim kladionicama je i „Bet Live“ iz Viteza, čija se jedna poslovnica nalazila u porodičnoj kući Gordane Tadić u Živinicama, o čemu je Žurnal ranije izvještavao.
Tadić je, u vrijeme dok je bila v.d., prijavila SIPA da se na nju sprema atentat, a kao razlog je navela da su na automobilu njenog supruga otkazale kočnice. Međutim, istragom je utvrđeno da suprug Gordane Tadić godinama nije promijenio pakne na vozilu.
Svi smijenjeni glavni tužioci
Od formiranja Tužilaštva BiH davne 2003, niti jedan od tri prethodna glavna tužioca nije završio mandat a da ga s pozicije nisu ispratili skandali.
Prvi glavni tužilac bio je Marinko Jurčević, koji je 2008. otišao na bolovanje nakon čega je podnio ostavku na ovu poziciju. Mediji su u to vrijeme pisali da je Jurčevića na prisilno bolovanje poslao Raffi Gregorian, zamjenik visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka. Osim spekulacija, zvanično pojašnjenje se nikada nije pojavilo.
Na njegovo mjesto je došao Milorad Barašin. I on je razriješen dužnosti glavnog tužioca i premješten na mjesto tužioca, a zbog kontakta sa Slobodanom Tešićem, koji se dovodi u vezu s međunarodnim krijumčarenjem oružja.
Njegovo mjesto je 1. februara 2013. zauzeo Goran Salihović. Tri godine nakon toga suspendovan je zbog afere Transkript, u čijem središtu su bili novinar Mato Đaković i Milorad Dodik. I ovu aferu prvi su otkrili mediji, a UDT je upravo na osnovu medijskih napisa registrovao predmet. Kasnije je pokrenut i disciplinski postupak, koji je rezultirao smjenom Salihovića s mjesta glavnog tužioca. Salihović je ostao državni tužilac, ali je ubrzo i s tog mjesta suspendovan.
