Nakon što su ekolozi koji djeluju na području ZDK upozorili, a portal Antikorupcija.info (04.01.2024.) objelodanio, da je na lokalitetu Kraljevo brdo na Crnom vrhu u Općini Tešanj, bez javne rasprave i znanja Općinskog vijeća Tešanj i bez ikakvih procedura o zaštiti okoliša, izvršena gola sječa visoke šume u državnom vlasništvu na čak 18,3 hektara, nadležni se još uvijek ne oglašavaju o ovom ekocidu.
Jedina zvanično dostupna informacija o ovom slučaju je da je sječa izvršena sa ciljem formiranja deponije iskopanog materijala iz budućeg tunela Crni vrh na autocesti trase Koridora Vc.
Iako su alarmirane sve nadležne inspekcije i vlasti kantona, kao i općine Tešanj, zasad je reagovao samo vijećnik Općinskog vijeća Tešanj Nermin Deljkić, koji je iznio tvrdnje da se radi o skandalu velikih razmjera. On navodi da sama odluka da trasa autoceste na dionici Ozimice – Medakovo, koja prolazi pored Regionalnog parka Crni vrh i Kraljevo brdo najvećim dijelom bude izvedena tunelskim profilom je trebala bila garancija da neće biti negativnih uticaja na zaštićene šume, mješovitih šuma bukve i jele, kao i zaštićenu zona bazofilne borove šume na serpentinima.
“Zašto svi prozvani akteri ćute? Ovo je javna stvar i da su se poštivale procedure ne bi sada na ovakav način razgovarali. Zakon nalaže studiju procjene uticaja rizika za svaku sječu iznad pet hektara. Radovi pod ovakvim okolnostima se moraju zaustaviti. Krim službu pozivam da izađe na teren i utvrdi tačnost navoda” – govori Deljkić.
Ovaj vijećnik Naše stranke u Općinskom vijeću Tešanj iznosi podatak da je taj lokalitet prema Prostornom planu Federacije BiH i Prostornom planu Općine Tešanj planiran kao zaštićeno područje prirode, a sječa se desila bez javne rasprave, bez znanja Općinskog vijeća Tešanj i bez ikakvih procedura o zaštiti okoliša, na koje se BiH obavezala ratificiranjem Arhuske konvencije.
„Vrijednost visoke šume sa prirodnom obnovom površine 28 fudbalskih terena u zemljama EU je oko pet miliona KM. Struka i poznavaoci prilika tvrde da je naša šuma otišla za nekih 500 hiljada KM. U zemljama EU za ovakav brutalan ekocid na zaštićenom prostoru sasvim sigurno bi mnogi završili na višegodišnjoj robiji“ – kaže Deljkić.
Po njemu, posebna je činjenica da je u poslednje vrijeme Tešanj među prvima po aerozagađenju, te je čudno što još uvijek izostaje reakcija načelnika Općine Tešanj i mještana naseljenog mjesta Karadaglije, gdje on živi, a koje je u neposrednoj blizini izvršenog ekocida. Takođe i Općinskog vijeća Tešanj, ali i, u svijetu poznatih, proizvođača pitke vode sa ovog područja.
„Da građanska svijest, još uvijek, nije ubijena pokazuje Neformalni građanski pokret „Valter“ Jelah-Tešanj koji je ozbiljno shvatio ovu problematiku te reagovao prema nadležnim institucijama, ali i prema međunarodnim faktorima u BiH, a mi iz Naše stranke Tešanj ćemo, sasvim sigurno, poduzeti radnje u skladu sa našim kapacitetima, bez obzira ko stajao iza ovog monstruoznog čina“ – izjava je Deljkića.
Sa svoje strane, ekolozi ZDK tvrde da se u Studiji uticaja na okoliš za Autocestu ne pominje posebno odlagalište, a time ni na lokalitetu koje je određeno da je područje posebnih obilježja od značaja za FBiH.
“Umjesto zaštićenog područja dobijamo deponiju otpada, za koju očigledno nije rađena nikakva posebna studija uticaja na okoliš, nego je jednostavnim rješenjem Federalnog ministarstva urađena protuustavna pretvorba šumskog u građevinsko zemljište. Uništava se ekosistem, biodiverzitet, a da ne pričamo o uticaju na izvorišta voda po kojima je Tešanj poznat u svijetu” – reakcija je i ekologa ZDK.
