Od ljeta 2024. godine lokalitet „Grguljača“ na Kupresu postaje predmet interesovanja javnosti Kupresa, medija i aktivista koji se bave zaštitom prirodnih resursa tog područja. Razlog je najava „velikih investicija i zapošljavanja“ u budućem pogonu za proizvodnju magnezija iz dolomita na tom lokalitetu. Posao koji će, kako je najavljeno od njegovih zagovornika, Kupresu biti kao „zlatna groznica“.
Sve je počelo davne 2007. godine kada je gospodarsko društvo „Dolomit“ d.o.o. Kupres potpisalo Ugovor o koncesiji sa Ministarstvom gospodarstva Vlade Kantona 10 za eksploataciju tehničko-građeninskog kamena-dolomita na lokalitetu „Grguljača“ u općini Kupres. Površina eksploatacijskog polja iznosila je 9,5 ha i sve do 2020. godine inestitor je vršio eksploataciju dolomita za građevinske i druge potrebe u skladu sa potpisanim ugovorom sa Ministarstvom.
U martu 2020. godine investitor je dostavio zahtjev Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za ponovno izdavanje okolišne dozvole za pogone i postrojenja za eksploataciju dolomita na eksploatacijskom polju „Grguljača“, da bi u oktobru iste godine Federalno ministarstvo izdalo okolišnu dozvolu gospodarskom društvu „Dolomit“ za ekploatacijsko polje 9,5 ha na period od pet godina.
Nakon toga počinju zakulisne radnje u režiji kantonalnog Ministarstva gospodarstva, lokalne samouprave i nove kompanije, koja početkom 2023. postaje 100% vlasnik „Dolomita“. Ta nova kompanija – BH Magnezij & Minerali“ d.o.o. Kupres – ima mnogo ambicioznije planove, te se kupuje zemljište za planiranih navodno čak 14 objekata, od toga 10 za preradu dolomita i proizvodnju magnezija, kapaciteta 15.000 t/godinu. Ministarstvo gospodarstva Kantona 10 ovoj kompaniji daje odobrenje za proširenje eksploatacijskog polja na 47,5 ha. Provodi se niz aktivnosti sa kojim javnost nije bila upoznata. Na svaki upit mještana da im se dostave informacije i pojašnjenja oko kupovine zemljišta i izdavanja dozvola, kantonalno Ministarstvo se oglušuje.
O ovim aktivnostima novih vlasnika lokalna uprava Kupresa je znala, održali su sastanke tokom septembra 2023. godine sa investitorom, ali o zaključcima sastanaka javnost i mediji nisu bili obavješteni.
Aktivnosti novog investitora, kantonalnih i općinskih vlasti su vođene u tajnosti, sve do ljeta 2024. godine kada su se uključili mediji i javnost Kupresa nakon što je 8.8.2024. Federalno ministarstvo okoliša i turizma zakazalo javnu rasprava o ocjeni Studije uticaja na okoliš za izgradnju postrojenja za proizvodnju magnezijuma u količini 15.000t/godinu.
Javna rasprava je održana u vijećnici općine Kupres, prisustvovalo je između 70 i 80 mještana koji nisu dobili odgovore na mnoga pitanja, između ostalog: ko su novi vlasnici novoformirane firme, pojašnjenje tehnološkog procesa dobivanja magnezija iz dolomita, koliki je uticaj na podzemne vode, zrak, okoliš i ljude.
Sve te nepoznanice stvorile su sumnju u vjerodostojnost najava „posla stoljeća“ i otvaranja stotine novih radnih mjesta, kao i u podatke u Studiji i procedure koje nisu transparentno provedene. Dio mještana Kupresa – između ostalog i Planinarsko ekološka udruga „Stožer“ i Udruga za poduzetništvo, agroturizam i žene „Attivo“ – su u zakonskom roku uputili, u pisanoj formi, argumentirane primjedbe na Studiju i dostavili Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na uvid i razmatranje.
Mještani su se opravdano zapitali: ako je to posao stoljeća za Kupres, zašto se o tom projektu ne razgovara svaki dan i na svakom mjestu, od institucija, preko kavane, po kućama, zašto se javno ne objavi ko je investitor, kako je dobio dozvole, koji tehnološki proces bi se upotrebljavao, koji stručni kadar je potreban?
A nespremnost vlasti i investitora da odgovore na najnormalnija pitanja, rezultirali su sarkastičnim komentarima građana: „Zar se uopšte trebaju postavljati pitanja o uticaju pogona na ljude, vodu, okoliš? Zar se sumnja u „legalno izabranu kantonalnu vlast“ i resorno ministarstvo gospodarstva kao da oni koncesije dijele „i šakom i kapom“? Šta se to dešava sa narodom, pa je odjednom postao tako znatiželjan?“
A građani Kupresa ističu da je moguće i sasvim drugačije.
„Za pozitivan primjer saradnje lokalne vlasti, investitora i mještana može poslužiti Prozor–Rama, u kojoj je nedavno pušten u pogon objekat za metalnu obradu i proizvodnju. Svaki korak je bio transparentan, o tom projektu su svi mještani znali sve što je trebalo znati, provedene procedure su bile potpuno transparentne i naravno zakonite. Tamo je narod bio ZA. Na otvaranju tog pogona je bila fešta za pamtiti.“, navode u razgovoru za naš portal.
Trenutno stanje na terenu je takvo da bez dijaloga, jasnih i transparentnih procedura i učešća javnosti teško će se ovaj posao pokrenuti a da se ne pokrene i niz tužbi i kaznenih prijava. Puno toga će biti jasnije nakon odgovora iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma na primjedbe mještana i odgovora kantonalnog Ministarstvu gospodarstva da se pojasne dosadašnje procedure prenosa vlasništva i odobrenja proširenja eksploatacionog polja. Pritom, naglasimo da su zakonski rokovi za ove odgovore prošli, što je samo još jedan u nizu pokazatelja hronične neodgovornosti vlasti u BiH, na svim nivoima, i njihovog nepoštovanja građana.
