“Analiza antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo za 2021. godinu” pokazala je evidentan rast prijava za korupciju u protekle tri godine. U 2019. Ured je zaprimio 372 prijave, godinu kasnije 518, a protekle čak 919 prijava za korupciju, od čega je 677 osnovanih.
Posmatrajući podatke o zaprimljenim prijavama po sektorima, iz Analize se može vidjeti da se najveći broj prijava odnosi na sektor komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša – 125 prijava, zatim sektor zdravstva – 106 prijava, te sektor odgoja i obrazovanja – 95 prijava. Po vrsti nepravilnosti, najveći broj prijava u sva tri sektora odnosi se na nepravilnosti u procesu zapošljavanja, pokazala je Analiza.
Najviše prijava za nepravilnosti kod zapošljavanja stiglo je iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (KJKP) “Toplane” – 30, “Vodovod i kanalizacija” – 24, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove – 22, Dom zdravlja Kantona Sarajevo – 20, Ministarstvo privrede – 19, Opća bolnica – 19, Odgoj i obrazovanje – 18, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 17, Općinski sud u Sarajevu – 17, Srednja škola za okoliš i drvni dizajn – 16.
Kako se navodi, 515 prijava nakon izvršene analize i provjera od strane Ureda je dostavljeno drugim organima nadležnim za postupanje, dok je za 162 prijave postupak provjere od strane Ureda još uvijek u toku.
Od 154 prijave proslijeđene Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove (KUIP), postupanje u 113 slučajeva je okončano, dok u 41 slučaju Ured još uvijek nema povratnu informaciju o ishodu inspekcijskog nadzora.
Od 78 prijava koje su poslate Tužilaštvu Kantona Sarajevo, navodi iz prijave su potvrđeni tek u osam slučajeva, u jednom djelimično, dok nisu potvrđeni u tri slučaja, te za 66 prijava nemaju povratnu informaciju.
Tokom 2021. godine Ured je dobio pet puta više prijava za korupciju koje se odnose na oblast gradnje i prostornog planiranja – čak 55 prijava.
“Ured će ove godine jako puno resursa i aktivnosti posvetiti procesu gradnje i prostornog planiranja. Rezultate koje sada imamo nakon filma ‘Po čijoj mjeri?’ koji smo radili uz podršku Američke ambasade su šokantni. Imat ćemo hrabrosti, znanja i podrške da u ovoj oblasti objavimo poražavajuće činjenice kada je riječ o uništavaju prirodnih resursa u oblasti gradnje i prostornog planiranja”, rekao je Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS-a.
Kafedžić je kazao kako će Ured uputiti inicijativu za ukidanje instituta supervizora, te će insistirati da se poveća odgovornost nosilaca javnih funkcija, odnosno direktora javnih ustanova, kao i komisija koje u najvećem dijelu provode proces zapošljavanja.
“Supervizori koje imenuje Ured – ne znamo ko su ta lica, ne prolaze nikakvu obuku, ne poznaju procese i propise, nisu jasno definisani kriteriji i uslovi ko može biti supervizor, ko taj posao može obavljati. (…) Nisu definisane nikakve odgovornosti ni sankcije za supervizore, a imaju presudnu ulogu kod zapošljavanja. Ostavlja se jako puno prostora za manipulaciju i neprimjeren uticaj”, rekao je Kafedžić.
Kafedžić je naveo da je analizom propisanih uslova za direktore u javnim institucijama u KS-u utvrdio da oni nisu jasno definisani u većini javnih institucija, poput stručne spreme, radnog staža, radnog iskustva, ističući kako će biti upućena inicijativa da se ovi uslovi jasnije definišu.
Konflikti unutar institucija javnog sektora, odnosno neprofesionalno motivisane opstrukcije zaposlenika sa kojima se susreće novo rukovodstvo, jesu pojava koju je Ured detektovao kroz ovu Analizu. Za instituciju su posebno štetni politički, ideološki ili neprofesionalno motivisani sukobi usmjereni protiv aktuelnog rukovodstva, smatra Kafedžić.
“Negativno djelovanje protiv rukovodstva institucije ostvaruje se i kroz upućivanje neosnovanih prijava nadležnim institucijama, kako bi se kroz ovakav vid opstrukcije svjesno opteretilo i diskreditovalo aktuelno rukovodstvo, a sa ovakvom praksom susreće se i Ured, inspekcijski organi, Kantonalno tužilaštvo i MUP. Na ovaj način nepotrebno se iscrpljuju organi koji postupaju po ovakvim prijavama po službenoj dužnosti, ali i institucije i njihovo rukovodstvo na koje se odnose te prijave, te se stvara prostor za zloupotrebe i nameću problemi koji nisu realno utemeljeni, a zapostavljaju primarne aktivnosti i procesi”, rekao je Kafedžić, dodavši kako je uzrok ovome “taloženje bivših direktora unutar institucije”, koji su imali neosnovane beneficije.
Eric Larson, savjetnik za borbu protiv korupcije u Uredu, tokom prezentacije “Analize” je kazao da je korupcija egzistencijalna prijetnja za BiH, koja zahtijeva višestruki pristup.
“Prvo, zahtijeva sistematski pristup koji prati visokorizične sektore poput urbanog planiranja i sektor zdravstvene zaštite da bi se identifikovalo kako je takva korupcija organizovana, a vjerujte jako dobro je organizovana. Drugo, zahtijeva pristup integrisane istrage koja kombinuje administrativne radnje sa krivičnim prijavama. Zaposlene i direktore koji nisu kvalifikovani, a koji su počinili ozbiljne prekršaje, treba administrativno ukloniti sa pozicija, čim se te radnje uoče. One sa lažnim diplomama treba otpustiti kroz administrativne postupke, a nezakonito dobijene ugovore o nabavkama i urbanističke dozvole, potrebno je administrativno poništiti čim se otkriju”, smatra Larson.
Mirna Brešan iz Delegacije Evropske unije u BiH je podsjetila da su vladavina prava i posebno borba protiv korupcije među 14 prioriteta koji su ključni u procesu EU integracija, te čine dio uslova koje zemlje koje teže članstvu moraju ispuniti sa uvjerljivim rezultatima.
Ona je rekla kako vlasti u BiH, kao niti predstavnici pravosudnih institucija, nisu učinile nikakav napredak u prevenciji korupcije i borbi protiv organizovanog kriminala, kako je to od njih traženo u izvještajima Evropske komisije, ali i izvještaju pravnog eksperta Reinharda Priebea.
“U slučajevima visoke korupcije uočeno je selektivno i netransparentno sudsko postupanje, kao i pritisci i zastrašivanja onih koji rade na ovim slučajevima. Negativni učinci raširene korupcije direktno utiču na dobrobit građana, što je postalo očigledno kroz pandemiju i očitovalo se nizom slučajeva. O razmjerama i problemima korupcije i cijeni koju građani plaćaju, svjedoči činjenica da su građani BiH oštećeni za tri miliona maraka dnevno zbog korupcije i mita”, kazala je Brešan, dodavši kako ovi navodi zahtijevaju hitnu pozornost predstavnika izvršne i sudske vlasti.
