U BiH je sve teže opstati i živjeti od svog rada, kaže bijeljinac Semir Šabanović koji uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu. Nije zadovoljan uslovima života niti uslovima studiranja ovdje. Završio je srednju medicinsku školu a na Zapadu planira da radi kao zavarivač.
“Očekujem da se vratim ovdje sa dosta para da mogu svojoj porodici da obezbjedim nešto, da nešto mogu ostaviti iza sebe, a ovako sa nekom prosječnom platom ovdje, ne mogu ništa. Vidi se da ni zemlja nema neku budućnost, jednostavno ne vidim sebe ovdje “, kaže Semir.
Slično razmišlja 37,7 procenata mladih koji su bili uključeni u studiju koja je sprovedena među studentima Ekonomskog fakulteta u Brčkom i Fakulteta poslovne ekonomije u Bijeljini. Jedan od inicijatora ovog istraživanja, Stevan Stević, profesor na Ekonomskom fakultetu Brčko, kaže da su rezultati pokazali i da je više od 30 procenata studenata još uvijek neodlučno po pitanju odlaska.
” Oni koji bi ostali, kažu da i ovdje stvari pomalo kreću na bolje, da je lakše živjeti među svojima i da treba pokušati biti patriota koliko je moguće i graditi ovu zemlju, a oni koji odlaze, oni upravo kažu da će tamo tražiti ono čega ovdje nemaju, a to je sigurniji život, bolji uslovi života, lakše zapošljavanje, i ako je moguće, kako oni kažu, da ne moram biti u nekakvim strukturama političkim ili bilo kojim”
Visokoškolskim ustanovama, rezultati ovog istraživanja mogu da posluže kao orjentir za buduće studijske programe.
” U anketi koja je sadržavala 30 pitanja došlo se do zaključka da se interesovanje studenata pomijera od klasičnih ekonomskih i teoretskih nauka ka višem poslovnoj ekonomiji i poslovnoj informatici, što je za nas bitna smjernica za izradu budućih nastavnih planova i programa” kaže dekan Fakulteta poslovne ekonomije u Bijeljini, prof. dr Vesna Petrović.
Katarina Božić i Srećko Ilić, kao uspješni studenti, postali su asistenti na fakultetu na kome su studirali. Rade, nadograđuju svoje znanje i ne razmišljaju o odlasku.
” Odlučila sam ostati upravo iz jednog razloga, zato što sam vezana ovdje za svoju porodicu, za ovu zemlju, volim svoju zemlju, odrasla sam ovdje i nekako sam baš privržena svom narodu”, kaže Katarina koja dodaje da ovdje nije savršeno ali se bar ne osjeća kao stranac.
Srećko dodaje da je ovdje izgradio prijateljstva, a tu mu i najbliži.
“Imam i dosta rodbine u inostranstvu, međutim odlučio sam se ostati zato što je ovdje definitivno život najljepši, i ako se čovjek dovoljno potrudi, dovoljno radi i dovoljno ulaže u sebe u smislu znanja, jer nikad ne može da prestane taj tok obrazovanja, to se uvjek nadograđuje i nastavlja, mislim da se ovdje itekako može uspjeti i itekako se može raditi ono što se voli”
Vlasti bi trebale proširiti mogućnosti za mlade i poboljšati im kvalitet života, što je ključno kako bi se zemlja suočila sa demografskim izazovima. Ovo istraživanje može biti dobra smjernica, kaže profesorka Petrović.
” Pouka za naše društvo je da mladi ljudi među svim razlozima najviše negativnosti vide u težem pronalasku posla, ali i opštoj društvenoj nesigurnosti, a smeta im i postojanje rasprostranjene korupcije u svim oblastima društva “, dodaje ona.
Prema najnovijem istraživanju najmanje dva miliona osoba porijeklom iz BiH živi u inostranstvu. Za ostanak, potrebna je drugačija i pozitivnija perspektiva koja će nuditi bolju budućnost.
