Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballan u povodu Dana šuma podsjetio je na surovu stvarnost:
„Potrebno je 50 godina da napravite šumu, a jedna minuta da je kompletnu unštite“.
Prema informacijama Valtera, oko dva miliona metara kubnih šume ukrade se u BiH u toku jedne godine. Nesumice se krade u oba bosanskohercegovačka entita, o čemu je u više navrata izvještavao i Valter u svojim pričama. Umjesto iskrčene šume, tajkuni i moćnici „sade“ beton u stotinama novih apartmana i kompleksa koji niču, a sve uz pomoć lokalnih vlasti.
GDJE, KO I KAKO SJEČE ŠUME
Razlozi za takvo stanje kada je konkretno riječ o Federaciji BiH usko se mogu vezati za nepostojanje Zakona o šumama – i to već oko 15 godina. Posljednji važeći jedan takav zakon bio je na snazi do pred kraj 2009. godine, kada ga je Ustavni sud FBiH proglasio nevažećim.
Dakle, u pitanju je ozbiljna pravna praznina koja traje već deceniju i po. Ovaj nepostojeći pravni okvir ostavlja šumske resurse izložene neadekvatnim upravljanjem, nekontrolisanom i ilegalnom sječom i često silnoj devastaciji, što ima ozbiljne posljedice po okoliš, biološku raznolikost te ekonomske i društvene aspekte.
Prema riječima profesora Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirze Dautbašića, nepostojanje zakona o šumama FBiH je ključni problem ilegalne sječe, pri čemu se ne zna „gdje, ko i kako siječe“ s obzirom da je ilegalna sječa i politički problem.
Samo od kraja decembra prošle godine do danas, aktivisti Aarhus centra BiH čak su četiri puta su javno protestirali pred federalnim parlamentom ukazujući na potrebu usvajanja Zakona o šumama Federacije BiH.
Njihov cilj je, kako kažu, „doprinjeti smanjenju korupcije u okolišnom sektoru u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu realizacije spriječavanja ilegalne sječe i uništavanje šuma u FBiH“.
Upravo iz ovog razloga Aarhus centar u BiH je u fokus svog zalaganja stavio najprije usavršavanje teksta Prijedloga Zakona o šumama FBiH, a zatim zagovaranje za njegovo usvajanje. Uz to, kroz zasebne kampanje podržava lokalno stanovništvo koje se bori protiv ilegalne sječe šuma.
Podsjećamo da je u februaru ove godine otvorena javna rasprava, što je bio prvi veliki napredak. Novalićeva Vlada je Prijedlog Zakona o šumama FBiH utvrdila u julu 2017. i on je upućen u parlamentarnu proceduru, ali nikada nije razmatran. U junu 2023. godine novi saziv Vlade FBiH povukao je ovaj zakon iz procedure “radi dodatnih usaglašavanja” te je tako prije dva mjeseca otvorena javna rasprava.
Mnoga ekološka udruženja, nažalost, danas izbjegavaju da se aktivno bave ovom temom jer kriminalni milje u sektoru je poznat po metodama zastrašivanja i ušutkivanja, ali i SLAPP tužbama. U šumarstvu Federacije BiH, u najkraćem, problemi su brojni.
„Radi prevazilaženja pravnih poteškoća Vlada FBiH je još 2009. u dnevni red uvrstila neuspjelu zakonsku uredbu o pravu nad šumama. Međutim, ponuđeno zakonsko rješenje nikad nije ugledalo svjetlo dana s obzirom da su uposlenici u šumarstvu i drvnoj industriji bili skeptični prema radu bh. parlamentaraca da taj zakon sprovedu u djelo“, navode iz Aarhus centra.
ŠUMOKRADICE „NEMA KO“ DA VIDI
Saznajemo u periodu od 2020 do 2022. godine izdato tek 90 prekršajnih naloga počiniocima koji su nelegalno sjekli šume. No, pravo pitanje je koliko je šume nelegalno posječeno a da počinioci nisu ni viđeni ni otkriveni.
Tada je ustanovljeno da je broj izvršenih inspekcijskih nadzora u 2020. godini drastično opao u odnosu na prethodne godine.
U međuvremenu, a što je posljedica nepostojanja federalnog propisa u šumarstvu, kantoni su donijeli vlastite propise kojima se reguliše oblast upravljanja i gospodarenja šumskim resursima u FBiH te na taj način još više „razvlastili“ Federaciju.
„Na ovaj način je FBiH uskraćena za svoje Ustavom propisane nadležnosti i na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenje šumama, te izdvajanje i distribucija finansijskih sredstava za korištenje, zaštita i unapređenje šuma. Potrebno je napomenuti da su u većini podzakonskih propisa koji su u primjeni zadržane odredbe Zakona o šumama FBiH iz 2002. godine“, istakli su iz Aarhus centra.
Sve ove godine federalni parlament, uprkos nekim urgencijama Vlade, nikada se o ovom zakonu nije očitovao,.
Uprkos brojnim pokušajima, ni aktivisti Aarhus centra nisu uspjeli da izvrše dovoljan pritisak za usvajanje zakona koji bi mnogo značio u pogledu uređenja ove oblasti, pogotovo za uvođenje viša reda i bolju kontrolu šuma u Federaciji.
Bosna i Hercegovina kao država općenito se može pohvaliti iznimnim bogatstvom šuma koje, uprkos nekontroliranoj sječi i višegodišnjoj devastaciji, danas čine oko 43% teritorije države, a zajedno sa šumskim zemljištem čak oko 53%. No, velika je opasnost da taj procenat u narednim godinama bude smanjen jer bespomoćni gledamo betoniranje naših planina, koje zbog prekomjerne urbanizacije postaju mali gradovi. Sve to ne bi bilo moguće bez političkog utjecaja i privatnog interesa moćnika i tajkuna koje štiti upravo politika.
