I prije nego što je stupio na snagu Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u Republici Srpskoj, u Tužilaštvima ovog entiteta onemogućen je pristup aplikaciji Vlade RS, putem koje su građani mogli da prijave sumnje na korupciju i druge nepravilnosti u radu javne uprave. U danu za glasanje 05.11.2024. godine na sjednici NSRS usvojene su izmjene postojećeg Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju – po hitnom postupku, a s obzirom da stupa na snagu osam dana od dana objave u Službenom glasniku RS, tek slijedi njegova primjena.
Cilj te aplikacije bio je da građani svojim prijavama doprinesu sprečavanju i suzbijanju koruptivnog djelovanja, jačanju sistema unutrašnje kontrole, disciplinskih postupaka i interne i eksterne revizije u javnom sektoru. Takođe, i unapređenju saradnji svih represivnih i preventivnih institucija koje su nadležne da postupaju po prijavama korupcije i, na kraju, podizanju nivoa antikoruptivne kulture. Prateći dokumenti aplikacije bili su Strategija borbe protiv korupcije u RS, Akcioni plan i korisničko upustvo Aplikacije za prijavu korupcije.
Za mnoge je ovo bilo samo “mrtvo slovo na papiru”, jer su tužilaštva dobijala veoma mali broj prijava građana, a u tome ih je očigledno obeshrabrivao i sam dokument Strategije, jer se odnosio na period 2013 – 2017. godina.
Na zvaničnim veb prezentacijama Okružnih javnih tužilaštava u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Trebinju je ta aplikacija “umrtvljena”, dok je, vjerovatno greškom ili zbog nežurnosti vođenja stranice, još jedino ostala u funkciji u Okružnom javnom tužilaštvu Doboj.
Podsjećamo, usvajanjem izmjena Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, iz dosadašnjeg u članu 37. u stavu 2. riječi: „i dostavlja Komisiji za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije Republike Srpske” brišu se i stav 3 glasi “Ministarstvo pravde podnosi Vladi Republike Srpske godišnji izvještaj o broju i ishodu primljenih prijava i postupaka za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju.”
U obrazloženju Prijedloga zakona, usvojenog po hitnom postupku, navedeno je da je ustavni osnov za donošenje zakona sadržan u članu 16. Ustava Republike Srpske, kojim se garantuje da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom, da je svakome zagarantovano pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu, a to je mišljenje 02.09.2024. godine, predlagaču Zakona, Vladi RS, dostavio i Republički sekretarijat za zakonodavstvo. Takođe, da se Izmjenom Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju vrše korekcije odredbe koja se odnosi na nadležnost Komisije za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije.
“U skladu sa navedenim, obrađivač Zakona navodi da je ovaj zakon neophodno uskladiti sa Zakonom o strateškom planiranju i upravljanju razvojem u Republici Srpskoj, te da pri Ministarstvu pravde postoji resor u čijoj je nadležnosti sprovođenje Strategije borbe protiv korupcije, pa se iz navedenih razloga pristupilo izmjeni ovog zakona” – navedeno je u obrazloženju.
Takođe, navedeno je da je ministar pravde, uz saglasnost Vlade Republike Srpske od 4. novembra 2022. godine, donio novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu pravde, pa je u okviru Ministarstva osnovan Resor za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije, kao jedna od četiri osnovne organizacione jedinice Ministarstva i da je taj resor preuzeo sve poslove koji se odnose na antikorupcione aktivnosti u Republici Srpskoj i time dobio ulogu tijela zaduženog za borbu protiv korupcije.
“Imajući to u vidu, postojanje Komisije za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije Republike Srpske je postalo nepotrebno, budući da je sve navedene poslove Komisije preuzeo Resor za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije, koji će na mnogo jednostavniji način redovno obavljati navedene poslove, jer Komisija za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije Republike Srpske je imala zadatak da utvrdi prijedlog strateškog dokumenta za borbu protiv korupcije i uputi prijedlog Vladi Republike Srpske na usvajanje, da usvaja izvještaje o realizaciji toga dokumenta i da podnosi Narodnoj skupštini izvještaje o broju i ishodu primljenih prijava i postupaka za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju” – obrazložili su na kraju iz Vlade RS razloge za izmjenu Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u RS.
Tokom rasprave po predloženim Izmjenama Zakona, poslanici opozicije su na sjednici NSRS bili izričito protiv, tvrdnjama da se izmjenom tog jednog člana on suštinski mijenja, te da se o stanju u ovoj oblasti više ne informiše Narodna skupština, već ostaje samo informisanje Vlade RS, što de fakto znači da o korupciji u Srpskoj neće niti nikakve debate, jer će opozicija iz toga biti isključena, te će tako izostati bilo kakva javna polemika o jednoj od najvećih pošasti društva.
“Međutim, izmjena zakona ne odnosi se samo na brisanje Komisije za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije RS iz teksta zakona, nego i na potpunu izmjenu suštine odredbe kojom je propisana obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o broju i ishodu primljenih prijava i postupaka za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju Narodnoj skupštini RS i Vladi RS” – komentar je Ene Kljajić Grgić, rukovodioca Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency International BiH.
U TI BiH su stava da je, inače, parlamentarna kontrola uprave prihvaćena u svim savremenim pravnim sistemima i predstavlja ocjenu političke cjelishodnosti rada uprave. Da parlament preispituje da li uprava sprovodi postavljenu politiku, ostvaruje postavljene ciljeve, te vrši svoja ovlaštenja u skladu sa javnim inetresom. I da je najvažnije kod parlamentarne kontrole činjenica da se rasprava o nekom pitanju završava glasanjem, te je u tom kontekstu moguće i pokretanje pitanja političke odgovornosti ministara i drugih nosilaca funkcija.
Kada su u pitanju zakonska rješenja u oblasti borbe protiv korupcije u Federaciji BiH, Zakon je u fazi nacrta predložen za dnevni red sjednice Doma naroda sazvane za 14.11.2024. godine, dok je u Zastupničkom domu već odobren.
”Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti” je u parlamentarnoj proceduri i odnosi se i na zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju, pa i onu u radnoj sredini. Njime su predviđene kazne za odgovorne osobe koje u njihovim sredinama ne dopuštaju prijavljivanje nepravilnosti, ali i za same prijavitelje ako svjesno podnose lažnu prijavu.
“Predloženi zakon zabranjuje osvetu čak i ako se pokaže da navodi iz prijave nisu točni, iako je prijavitelj bio uvjeren da jesu. Ni jedan, pa ni ovaj zakon u Federaciji BiH, ne može stupiti na snagu bez većinske podrške oba doma federalnog Parlamenta, pa je u fazi nacrta predložen za dnevni red sjednice Doma naroda sazvane za 14. novembar, dok je u Zastupničkom domu već odobren na sjednici održanoj prošloga mjeseca. Predlagač je federalna Vlada i kao jedan od razloga nanavodi da je ova materija ostala neuređena jedino u Federaciji BiH, dok su zakoni o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju na snazi na razini države Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH” – prenosi Večernji list.
List prenosi i obrazloženje Vlade FBiH da se predloženim zakonom osigurava efikasan sistem zaštite prijavitelja nepravilnosti od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava prijavitelja i drugih osoba koje u skladu sa tim zakonom uživaju zaštitu koja bi mogla biti u vezi s prijavom nepravilnosti kojima se povređuje javni interes, uključujući i prijavu nepravilnosti koja se odnosi na poduzimanje koruptivnih radnji, kršenje ljudskih prava, kao i zloupotrebu službenih ovlasti ili službenog položaja.
Prema Vladinom obrazloženju, prijava podrazumijeva pisanu ili usmenu obavijest koja sadrži podatke o nepravilnostima, odnosno informacije o saznanjima i okolnostima na osnovi kojih prijavitelj ima razumno uvjerenje da je nepravilnost pokušana, izvršena ili da je u toku i da se termin “razumno uvjerenje” odnosi na situaciju kad prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati u istinitost prijavljenih informacija.
Inače, na nivou BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je, na sjednicama domova održanim u decembru 2009., usvojila Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Državna Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije dva puta godišnje dostavlja Komisiji za izbor i praćenje rada Agencije izvještaje o radu. Izvještaj obuhvata aktivnosti i odnosi se na ispunjavanje osnovnih nadležnosti Agencije u skladu sa Zakonom o Agenciji. Izvještaj obuhvata analizu u pogledu razvoja efikasne prevencije korupcije, uspostave sistema planova integriteta u institucijama BiH i nadzor nad implementacijom predviđenih mjera. Sjedište ove Agencije je od 2016. godine u Istočnom Sarajevu.
