Osim bojazni za buduće snabdijevanje vodom, zbog ugrožavanja izvorišta Bukovica otvaranjem vareškog Rudnika “Rupice”, još veću zabrinutost stanovnicima Kaknja izaziva činjenica da je ova lokalna zajednica u Zeničko-dobojskom kantonu za petama Sarajevu po stepenu zagađenosti zraka.
Kada postavljene fiksne i mobilne stanice za mjerenje koncetracije zagađujućih materija pređu granične vrijednosti, lokalne vlasti uz preporuku nadležnog kantonalnog Instituta “Kemal Kapetanović”, proglašavaju epizode Pripravnosti, Upozorenja ili Uzbune. Tako su Kakanjci novogodišnje praznike proveli u kućama, nakon što je zbog povećanih koncetracija lebdećih čestica i sumpordioksida proglašena “epizoda Pripravnost”, jer taj nivo predviđa da starije osobe, mala djeca, trudnice i hronični bolesnici ne izlaze na otvoreno.
U nadi da bi mogli probuditi tradicionalnu “uspavanost” građana, kada je Kakanj u pitanju, aktivisti neformalne grupe građana “Za čist zrak” su pokrenuli niz aktivnosti kako bi ukazali na štetnost spaljivanja otpadnih auto guma u postrojenjima “Heidelberg Materials Cement BiH” d.d. Kakanj, odnosno Tvornici cementa Kakanj d.d. Kakanj. Ova fabrika je jedan od nosilaca privrednog razvoja, ne samo ove općine, već i ZDK i Federacije BiH. Utemeljena je 1978. godine, a u julu 2000. godine, u okviru pilot projekta velike privatizacije, većinski udio u kakanjskoj cementari, za 55 miliona KM, kupila je njemačka grupacija “Heidelberg Cement”, jedan od najvećih proizvođača građevinskih materijala na svijetu, koji zapošljava oko 52.500 ljudi. Prema podacima iz Centralnog registra u BiH u 2023. godini prosječno zaposlenih 204 radnika u kakanjskoj podružnici ostvarili su ukupan prihod od 143.677.454 KM.
“Nije nam namjera da svojim aktivnostima zatvorimo ovu fabriku, svjesni da od nje zavise zaposleni i njihove porodice, ali smo protiv načina shvatanja i kako nam se predstavlja tzv. “zelene tranzicije”, kada je Kakanj i BiH u pitanju. Prema našim saznanjima, Tvornica cementa je jedina fabrika u BiH koja ima dozvolu za korištenje RDF-a, guma i ostalih otpada za alternativnu energiju. Otpad se najviše uvozi iz Italije, prema procjenama godišnji uvoz RDF-a je oko 15 000 tona, a on sadrži samljeveni papir, plastiku, komunalni otpad, tekstil , daju mu ime RDF, što je u prevodu “smeće”, dovoze nama i pri tom plate da se kod nas spaljuje. Na taj način se, izgleda, EU takvom “zelenom tranzicijom” oslobađa svog otpada preko BiH. Nama i dalje ostaje Termoelektrana i ugalj, a dodatno dobijemo smeće, ali ne bilo kakvo nego EU smeće i zbog toga bi ko trebali biti sretni. A, nažalost, sve to građani Kaknja plaćaju svojim zdravljem. Uzalud smo pokušali doći do zdravstvene studije o procentima oboljenja i smatramo da se broj oboljelih svjesno krije” – iznose za portal Antikorupcija.info podatke iz NGG “Za čist zrak”.
Pozivajući se na zvanične podatke, navode i da sagorijevanje ili spaljivanje guma može izazvati značajne ekološke i zdravstvene probleme. Utiče na zrak, tako što se sagorjevanjem guma oslobađaju otrovne supstance, uključujući ugljen-dioksid, ugljen-monoksid, azotne okside i niz kancerogenih hemikalija, poput dioksina i furana. Te supstance mogu biti veoma štetne za ljudsko zdravlje i okolinu, zdravstvene probleme mogu prouzrukovati osobama koje su izložene području gdje sagorijevaju gume, a koji imaju poteškoća sa disajnim sistemom, iritaciju očiju, plućne bolesti, pa čak i rak zbog prisustva kancerogenih materija. Spaljivanje guma može ozbiljno oštetiti i tlo i vodne resurse, a otpadni materijali mogu kontaminirati okolinu.
“Sagorijevanje guma se smatra nezakonitim u mnogim zemljama zbog opasnosti koje predstavlja za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Ekološki prihvatljiviji načini zbrinjavanja guma uključuju reciklažu ili upotrebu za proizvodnju drugih proizvoda. Zbog toga smo pokrenuli i u toku je potpisivanje on line peticije “Stop upotrebi otpadnih guma kao goriva”, koju je do sada potpisalo 450 građana. Precizno smo u tekstu peticije naveli razloge za njeno pokretanje, a ono što nismo i iza čega odgovorno stojimo je da samo u jednoj ulici u blizini Tvornice cementa 30 ljudi boluje od raka” – iznijeli su ove alarmantne podatke aktivisti.
Aktivisti su, kažu, ponovo zatražili od Službe za privredu, urbanizam i zaštitu okoliša Općine Kakanj da se uradi eksterna analiza kvaliteta zraka sa proširenim komponentama teški metali, dioksini i drugi, uz zahtjev da se analiza uradi i u blizini industrijskih zagađivača. Njihovi su zahtjevi da se mjerni uređaji trebaju postaviti na dimnjake velikih zagađivača, jer im “šetanje” mjernih uređaja i mjerenja po gradu ne znači mnogo i nije relevantno za pravu sliku uticaja potencijalnih zagađivanja po kvalitet zraka koji građani udišu.
Njihova je ljutnja na entitetske vlasti, odnosno Federalno ministarstvo okoliša i turizma, jer nije uvažilo stavove mjesnih zajednica 2021. godine, koje su uputili kad se vršila obnova okolinske dozvole za Tvornicu cementa. Ali i zbog toga što su od ministarstva dobili nesuvisli odgovor da su gume neopasan otpad, iako se proizvode od naftnih derivata, vjestačkog kaučuka, i uz dodatak čelicnih iglica i sumpora.
Što se tiče Tvornice cementa, nepoznanica je ne samo koliko se prosječno dnevno , mjesečno ili godišnje spaljuje guma u njenim pogonima, već i da li se vrše odgovarajuća mjerenja količine i vrste štetnih tvari koje nastaju spaljivanjem guma, te ako se vrše koja institucija ih vrši i kakvi su rezultati tih mjerenja. Iz Tvornice negiraju da vrše bilo kakva druga spaljivanja osim RDF i starih guma, odgovarajući tako na spekulacije da se čak u pećima spaljuju kancerogene kože, infektivni otpad i drugo.
Interes Tvornice cementa je da, korišćenjem RDF i otpadnih auto guma u procesu rada, na taj način smanjuje troškove energije , koji u ukupnim troškovima učestvuju sa 40 odsto, od kojih je 25 odsto za toplotnu energiju koja se u cementarama koristi za sušenje sirovina i pečenje klinkera. Iako su najpogodnija alternativna goriva otpadna ulja i neka otapala, jer se ona jednostavno miješaju sa lož uljem, ali pošto nema dovoljno otpadnog ulja, najčešće se kao alternativno gorivo koriste otpadne automobilske gume.
“Toga se najviše i bojimo i jednostavno ne želimo ih kao alternativno gorivo, jer mi obični građani plaćamo cijenu zdravljem. Nus produkti takvog alternativnog goriva su čitav niz opasnih polutanata , kao što su spojevi žive, olovo, kadmijum, krom i dioksini. Uzimajući u obzir da se odsutsvom adekvatnih kontrola kod nas ne poštuju zakonski propisi i mjere sigurnosti koje su propisane za spalionice otpada, insistiraćemo na potpunoj zabrani korištenja starih automobilske guma u kaknjskoj cementari” – odlučni su aktivisti.
Inače, i pored toga što zbog termoelektrane, cementare i drugih industrijskih objekata Kakanj slovi kao jedan od najzagađenijih gradova u BiH, nad ovom varošicom se nadvila nova prijetnja najavom otvaranja fabrike za preradu životinjskog otpada, koja se gradi već više od deset godina. Investitor je nedavno zatražio produženje okolinske dozvole za gradnju, na što su odmah reagovali mještani i aktivisti. Reagovale su i općinske vlasti pa je od resornog ministarstva zatraženo produženje roka za analizu i reviziju cjelokupne situacije. Vjerovatno i zbog najave protesta u Kaknju, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je, pozivajući se na Zaključak Općinskog vijeća Kakanj, produžilo rok za dostavu primjedbi na Zahtjev za izdavanje obnovljene okolišne dozvole za operatera „Biorganika“ d.o.o. za izgradnju tvornice za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda do 31.01.2025. godine.
