Građanske inicijative za izmjene Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom, koje su građani i građanke Tuzlanskog kantona tačnije Banovića, Živinica i Tuzle podržali i potpisali prošlog mjeseca, dostavljene su na razmatranje Općinskom vijeću Banovići kao i Gradskim vijećima Tuzle i Živinica. Izmjenama se traži zaustavljanje devastacije i uništavanja planine Konjuh prilikom eksploatacije prirodnih resursa, odnosno poštivanje glasa struke i formiranih elaborata koji se još od 2004. godine ne poštuju i prilagođavaju interesima grupa i pojedinaca.
“Prije nego samu inicijativu za izmjenu zakona dostavimo na razmatranje Skupštini Tuzlanskog kantona, željeli smo od Općinskog i Gradskih vijeća Banovića, Tuzle i Živinica dobiti podršku kako bismo u jednom smjeru ojačali samu inicijativu, dok smo sa druge strane željeli i u praksi vidjeti koji vijećnici su spremni raditi u interesu građana i građanki. Sama građanska inicijativa je napisana i podržana u skladu sa Statutima gradova i općine kao i samim Ustavom Tuzlanskog kantona tako da će navedene institucije biti u obavezi da istu razmatraju i daju svoje očitovanje”, riječi su Selman Adija koji nastavlja:
“Problem devastacije planine Konjuh traje već više od 20 godina. Još davne 2004. godine Vlada Tuzlanskog kantona je usvojila elaborat o opravdanosti i potrebi proglašenja Konjuha spomenikom prirode što predstavlja treći (III) nivo zaštite. Još tada je utvrđeno, da ukoliko izostane kvalitetna reakcija, da Konjuhu prijeti ozbiljan degradacijski proces. Te iste godine je trebao biti i usvojen sam zakon ali je zbog pritisaka isti povučen bez opravdanog obrazloženja i uopšte nije razmatran. Kasnije, 2005. godine prilikom razmatranja Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005-2025, da bi se isti usvojio, prostor planine Konjuh se morao navesti kao zaštićeno područje, što je otvorilo ponovnu potrebu kreiranja zakonskog rješenja koji reguliše prostor koji je pod zaštitom.
Tek 2008. godine samoinicijativno, suprotno prvobitno izrađenom elaboratu, Konjuhu se dodijeljuje još niži nivo zaštite u kojem iz spomenika prirode prelazi u zaštićeni pejzaž. Pri tome se dodatno prilagođava zakonsko rješenje u kojem se u zoni B gdje je prvobitno bila dozvoljena isključivo sanitarna sječa dodaje i sječa u skladu sa šumsko privrednom osnovom, što je u potpunosti suprotno od mišljenja struke i kreiranih elaborata.
Ubrzo se 2009. godine usvaja Zakon o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom koji ovako izmijenjen i prilagođen ne znači ništa i predstavlja samo mrtvo slovo na papiru s obzirom da se zone B i C po načinu zaštite ne razlikuju od bilo koje druge prirodne cjeline na Tuzlanskom kantonu. Praktično zaštićenim pejzažom je nazvan prostor koji u najvećoj mjeri uopšte nije zaštićen.
Kako bi se dodatno ozakonila devastacija planine u međuvremenu se izrađuje i desetogodišnji plan sječe u skladu sa šumsko privrednom osnovom koji se usvaja bez ikakvih konsultacija sa nadležnom JU ZP “Konjuh”, općinama i gradovima koji se nalaze na prostoru zaštićenog pejzaža. Na taj način je u potpunosti otvoren put za eksploataciju prirodnih resursa bez mogućnosti da ijedna institucija to zaustavi bez izmjena zakona. Kao rezultat imamo današnje alarmantno stanje”.
Izmjenama Zakona koje traže građani i građanke Tuzlanskog kantona traži se brisanje dijela “sječa u skladu sa šumsko privrednom osnovom” u članovima gdje se navode dozvoljene radnje u zoni B. Navedena vrlo jednostavna ali suštinski izuzetno značajna izmjena ne bi samo otvorila put ka konačnoj zaštiti planine Konjuh, nego bi u ogromnoj mjeri uspostavila red na samoj planini u cilju prevencija i tretiranja eventualnih koruptivnih radnji, otvorila perspektive razvoja turizma kao i usmjerila trenutne resurse u cilju zaštite planine a ne njenog uništavanja.
