Širom regiona, Transparency International ogranci i partneri podržavaju hrabre uzbunjivače koji se suočavaju sa odmazdom zbog razotkrivanja nelegalnih radnji. Oni koriste svoje slučajeve da se zalažu za jače zakone i efikasnu primjenu, kako bi građani Zapadnog Balkana mogli da progovore bezbjedno
2020. Milenko Jovanović, načelnik Odeljenja za kontrolu vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine Srbije, javno se usprotivio odluci agencije da promijeni kriterijume za mjerenje kvaliteta vazduha. Odluku je donio vršilac dužnosti direktora, da potencijalno sakrije stvarne nivoe zagađenja, tako što će izgledati manje ozbiljni. To bi spriječilo glavni grad Srbije, Beograd, da se nađe među najzagađenijim gradovima na svijetu. Ubrzo nakon što je progovorio, Jovanović je dobio otkaz.
Agencija je tvrdila da je razriješen zbog neadekvatnog održavanja mjernih stanica, ali kada je Viši sud u Beogradu odlučio da ga vrati na posao dok se spor ne riješi, direktor mu je ukinuo radno mjesto. Pošto nije mogao da nastavi svoj posao, nakon što je progovorio, pomoć je zatražio kod Centra za zastupanje i pravno savjetovanje Transparency International-a Srbije (ALAC).
Slaba zaštita uzbunjivača: Regionalni promašaj
Efikasna zaštita uzbunjivača je od suštinskog značaja za razotkrivanje korupcije. Ljudi moraju da se osjećaju bezbjedno da progovore kada se susreću sa nelegalnim radnjama – ali neuspjeh u zaštiti uzbunjivača je problem širom Zapadnog Balkana. Regionalni izvještaj Transparency International Sistema nacionalnog integriteta (NIS) pokazuje slabosti i praznine u zakonodavstvu o uzbunjivačima. Nekoliko zemalja u regionu ispunjava standarde koje zahtijeva Direktiva EU o zaštiti uzbunjivača iz 2019. godine – što je uslov u okviru njihovog procesa pristupanja EU.
Tamo gdje postoje jaki zakoni o uzbunjivačima, primjena je često slaba, a svijest javnosti o pravu na otkrivanje nelegalnih radnji je niska. U Srbiji je loš tretman prema uzbunjivačima poput Jovanovića doveo do smanjenja broja prijava uzbunjivača, ali njegov slučaj pokazuje kako razotkrivanje može dovesti do pozitivnih promjena.
Istražujući dalje, osoblje ALAC-a je shvatilo da je vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine Srbije jedan od mnogih visokih državnih službenika koji su imenovani nezakonito, bez pravičnog postupka. Od 2015. nanovo je imenovan 20 puta, uprkos zakonskom ograničenju od šest mjeseci za takva imenovanja. ALAC je 2021. osporio ovu praksu preko Kancelarije javnog tužioca. Konačno, Upravni sud je 2023. donio odluku da Vlada ne može ponovo da imenuje direktora, čime je Jovanovićeva smjena postala nezakonita. TI Srbija je od tada osporila još 50 ovakvih imenovanja na sudu, čak podnoseći zahtjev za njihovo poništenje u polovini slučajeva.
(foto: Uzbunjivač Emir Mešić osporava odluku Tužilaštva BiH u Evropskom sudu za ljudska prava. Foto: Transparency International Bosna i Hercegovina)
Od „špijuna“ do šampiona: Rebrendiranje uzbunjivača
Širom Zapadnog Balkana, vlasti rijetko rješavaju slučajeve uzbunjivača kao što je Jovanovićev propisno. Regionalna savjetnica TI Lidija Prokić ističe da sistemi javnog tužilaštva često ignorišu prekršaje koje otkrivaju, ponekad istražujući uzbunjivača, a ne navodni prekršaj, dok su pravosudni sistemi spori i mogu se fokusirati na manje prekršaje. Neki slučajevi uzbunjivača ostaju neriješeni godinama kasnije, a ozbiljni slučajevi u koje su uključeni viši donosioci odluka rijetko dovode do sankcija.
U Bosni i Hercegovini, službenik Poreske uprave Emir Mešić prijavio je Tužilaštvu korupciju u vezi sa prihodima od carine 2018. godine. Državna agencija za borbu protiv korupcije, APIK, dala mu je status zaštićenog uzbunjivača, ali nadležni organi nisu ništa preduzeli. Nakon skoro dvije godine čekanja, Mešić je odlučio da javno progovori o korupciji koju je razotkrio – samo da bi doživio opsežne represije. Uprkos zaštićenom statusu, Poreska uprava ga je degradirala i suspendovala, pa se za pomoć obratio TI Bosne i Hercegovine.
ALAC ovog ogranka pozvao je APIK da zaštiti Mešića, prije pružanja pune pravne podrške kako bi mogao da ospori odmazdu na sudu. Kao odgovor, Poreska uprava je tvrdila da narušava njenu reputaciju i 2021. ga je otpustila. Dok je trajao sudski postupak, Tužilaštvo je odlučilo da ne istražuje prvobitnu Mešićevu prijavu o korupciji – slične odluke su dokumentovane u izvještaju NIS-a o Bosni i Hercegovini. Mešić tu odluku osporava na Evropskom sudu za ljudska prava, u potpunosti podržan od strane TI Bosna i Hercegovina.
Prevazilaženje straha od odmazde
U Crnoj Gori, gdje se uzbunjivači često suočavaju sa odmazdom, državna Agencija za prevenciju korupcije (APC) nudi malo zaštite. Čak i unutar APC-a, uzbunjivači možda nisu bezbijedni. 2023. godine, Dušan Drakić, načelnik političkih finansija, suspendovan je zajedno sa devet kolega nakon što je razotkrio navodnu zloupotrebu sredstava od strane direktorke agencije Jelene Perović. Partnerska organizacija Transparency International u Crnoj Gori, MANS, pomogla je Drakiću da podnese krivičnu prijavu protiv Perovićeve. APC je tvrdio da su suspenzije bile zbog administrativnih sporova i uskratio je Drakiću zaštitu uzbunjivača. Kada je Perovićeva konačno uhapšena 2024. zbog sumnje da je prisvajala sredstva, čak je uzbunjivače nazivala „špijunima“. Iako su zaposleni koji su progovorili i dalje suspendovani, slučaj je podigao svijest javnosti i medija o vitalnoj ulozi uzbunjivača u održavanju integriteta.
(foto: Nakon razotkrivanja zloupotrebe sredstava crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije, uzbunjivač Dušan Drakić suočio se sa odmazdom. Foto: Boris Pejovac)
Zastupanje zasnovano na dokazima za efektivne zakone o uzbunjivačima
Da bi se situacija poboljšala, izvještaj NIS-a preporučuje balkanskim državama da usklade svoje zakone o uzbunjivačima sa direktivom EU, obuhvatajući izvještaje o svakom kršenju zakona i ugrožavanju javnog interesa. Ovi zakoni bi trebalo da sadrže mjere za obezbjeđivanje njihove efikasnosti, uključujući podršku uzbunjivačima koji trpe odmazdu i odvraćajuće kazne za kršenje zaštite uzbunjivača.
ALAC Transparency International-a u Sjevernoj Makedoniji koristi istaknut slučaj da se založi za efikasne zakone o zaštiti uzbunjivača. U 2022. vodeći filmski reditelj Milčo Mančevski obratio se ALAC-u da prijavi sukob interesa u konkurentskoj ponudi za finansiranje od strane Nacionalne filmske agencije. Istrage ALAC-a su potvrdile njegove navode, pa je osoblje održalo konferenciju za štampu 2023 – oglasila se i državna antikorupcijska uprava. Kada je filmska agencija uzvratila, podnijela krivičnu prijavu protiv Mančevskog i povukla sredstva, ALAC ga je podržao na sudu.
Iako je vlada razriješila direktora agencije na zahtjev organa za borbu protiv korupcije, slučaj Mančevskog dvije godine kasnije i dalje traje. Kao dio radne grupe koja priprema preporuke za novi nacionalni Zakon o zaštiti uzbunjivača, TI Makedonija predlaže snažne mjere zaštite, djelimično zasnovane na svjedočenju uzbunjivača, uključujući Mančevskog.
Jaki zakoni moraju se dobro sprovoditi
Iako je kosovsko zakonodavstvo već usklađeno sa direktivom EU, uzbunjivanje ostaje malo poznat koncept i ljudi koji razotkrivaju nelegalne radnje mogu se suočiti sa odmazdom. 2023. godine jedan javni zvaničnik je podnio anonimnu prijavu ALAC-u o Demokratskom institutu Kosova (KDI), opisujući korumpiranu proceduru zapošljavanja u njegovoj instituciji. Kada je ALAC-ova istraga otkrila brojna kršenja zakona o radu, osoblje je uložilo zvaničnu žalbu inspekciji rada i pomoglo uzbunjivaču, koji želi da ostane anoniman, da se žali na pristrasno imenovanje. Inspektorat je potvrdio prekršaje i naložio instituciji da ponovo raspiše konkurs za radno mjesto. Uzbunjivač je izabran na osnovu zasluga, ali je 2024. institucija pokrenula disciplinski postupak protiv njega, koji on osporava na sudu uz pravnu podršku ALAC-a.
Slučaj je izazvao debatu na Kosovu, pokazujući kako pojedinci mogu pokrenuti pozitivne promjene putem uzbunjivanja, pružajući ključnu javnu uslugu. Ali to takođe pokazuje da se jaki zakoni moraju pravilno primijeniti da bi bili efikasni – uključujući podršku i zaštitu uzbunjivača tokom procesa izvještavanja.
Od pojedinačnih slučajeva do regionalnih promjena
Širom Zapadnog Balkana, ovakvi slučajevi jačaju kulturu uzbunjivača, podstičući ljude da prijave nelegalne radnje i brane svoja prava. Kroz pravnu pomoć informativnim kampanjama, zagovaračkim radom, davanjem preporuka i partnerstvom u koalicijama i radnim grupama, ogranci i partneri Transparency International-a su posvećeni tome da se postaraju da kada građani progovore da se njihov glas čuje, a zakon će ih zaštititi od odmazde.
U međuvremenu, regionalni ALAC centri nastavljaju da se zalažu za pojedinačne uzbunjivače, dok podržavaju sistemske promjene koje njeguju kulturu govora protiv nelegalnih radnji. Ovo će omogućiti ljudima da bezbijedno razotkriju korupciju, znajući da imaju pravnu zaštitu i javnu podršku.
Transparency International i naši partneri u regionu Zapadnog Balkana podržali su uzbunjivače u ovim slučajevima kroz projekat „Promovisanje aktivnog angažovanja građana u borbi protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi“ (ACE), koji finansira njemačko Federalno ministarstvo inostranih poslova (Auswertiges Amt). U okviru projekta, Centri za zastupanje i pravno savjetovanje koje vode naši ogranci i partneri primili su preko 4.000 prijava građana i sproveli kampanje i zagovaranje na nacionalnom i regionalnom nivou u cilju promovisanja efikasne borbe protiv korupcije i mjera zaštite uzbunjivača širom regiona.
Promovisanje aktivnog angažovanja građana u borbi protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi (ACE)
Cilj ovog projekta je da omogući nosiocima prava i dužnosti u BiH, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji da učestvuju u borbi protiv korupcije.
