Sjedinjene Američke Države (SAD) su na listu sankcioniranih osoba zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine dodale članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.
Uz nju, na listi su i predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske (RS) Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković i ministar pravde tog bh. entiteta Miloš Bukejlović.
“Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma”, saopćeno je iz Ministarstva financija SAD-a.
Narodna skupština RS-a je usvojila dva antidejtonska zakona o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika.
Oba zakona suspendirao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ali vlasti u RS-u su nastavile s procedurama u vezi sa zakonima i ponovile da neće poštovati odluke Visokog predstavnika, što je produbilo institucionalnu krizu u BiH.
Podsekretar Ministarstva financija za terorizam i financijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson izjavio je da ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom.
“Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u euroatlantske institucije. Nastavit ćemo pružati podršku građanima BiH i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta”, rekao je Nelson.
Ranije je na listu sankcioniranih osoba stavljen i Milorad Dodik, predsjednik RS-a, koji je i predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja.
SAD je protiv Dodika uveo nove sankcije 5. januara 2022. godine. Prethodno je SAD uveo sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruiranja Daytonskog mirovnog sporazuma.
“Današnja objava o sankcioniranju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije.
Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD-a ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana”, saopćeno je iz Ministarstva financija SAD-a.
‘Pojedinci uključeni u postupke usmjerene na razbijanje države BiH’
Američko ministarstvo je zakone NSRS-a i pojedinaca koji stoje iza njih ocijenilo odgovornima za poticanje na poteze koji predstavljaju prijetnju Daytonskom mirovnom sporazumu.
Predsjedavajući NSRS Nenad Stevandić takođe je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke, navodi se u obrazloženju sankcija.
Premijer Radovan Višković je promovirao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH.
Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za RS, navodi se.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović takođe se, prije usvajanja zakona, sastala s Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama, navodi američko Ministarstvo financija.
“Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcioniranih lica od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH”, stoji u obrazloženju proširenja liste.
Kao ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović također snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja “jedinstva” RS-a.
“Današnje aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju”, poručuju iz Ministarstva.
State Department: Razlog sankcija podrivanje Ustava BiH
Sankcionirani pojedinci su sudjelovali u donošenju zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojim se podriva Ustav BiH, ujedno i Aneks Daytonskog mirovnog sporazuma, poručio je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.
“Predložen od strane Milorada Dodika, koji je je pod sankcijama SAD-a, i koji je predsjednik Republike Srpske, entiteta u BiH, ovaj novi propis predstavlja drski pokušaj podrivanja državnih institucija. Zakon ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao i izglede za integrisanje zemlje u euroatlantske i europske institucije, a na štetu građana BiH”, rekao je Miller.
On je dodao da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kao vrhovni autoritet za tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma, javno osudio zakon kao neprihvatljivu povredu vladavine prava te nasrtaj na ustavni poredak BiH.
“Uprkos nastojanja Visokog predstavnika da se zakon poništi, Dodik je 7. jula 2023. godine potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu”, navode iz State Departmenta.
Stevandić: Stavljanje na američku crnu listu smatram odlikovanjem
Predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić rekao je da je stavljanje na američku crnu listu za njega “odlikovanje za dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama”.
Ovakve stavove Stavandić je iznio na Twitter nalogu, poručivši da su za njega “američke sankcije prijetnja smatrajući da će time postići političku ucjenu.”
Šta znače sankcije?
Nakon uvođenja sankcija, sva imovina i pravo na imovinu navedenih sankcioniranih osoba, koja se nalazi u SAD-u ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD-a mora biti blokirana i prijavljena Uredu za kontrolu strane imovine SAD-a (OFAC).
Osim toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 posto ili više jednog ili više lica koja su na listi, također mora biti blokirana.
Zabranjene su sve transakcije državljana SAD-a u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu osoba uvrštenih na listu ili blokiranih osoba, izuzev ukoliko nisu odobrene općom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC.
Zabrane uključuju davanje doprinosa ili osiguranje bilo kakvih financijskih sredstava, roba ili usluga, prema ili u korist blokiranih osoba, te primanje bilo kakvog doprinosa ili osiguranje financijskih sredstava, roba ili usluga takvih osoba.
Financijske institucije i druge osobe koje se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcioniranima mogu i sami biti sankcionirani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti.
