Ovih dana navršiće se pune 4 godine od kako su građani Goražda, predvođeni aktivistima neformalne grupe “Spasimo Drinu”, protestnim okupljanjem, te, u nastavku, potpisivanjem prve peticije, sa zahtjevom: Obustava gradnje zida u naselju Luka, započeli borbu protiv namjere tadašnjeg gradonačelnika Goražda Muhameda Ramovića da duž obale rijeke, navodno u cilju zaštite od poplava, izgradi betonski zid i svojim građanima, nezakonito i bez da ih se išta pita, nemetne budućnost u kojoj će umjesto pogleda na rijeku imati pogled na zid.
Naišavši na nerazumijevanje vlasti, stotinjak građana tada, svojim tijelima, formira “Živi zid” duž obale Drine. A dva mjeseca kasnije održana je i masovna protestna šetnja “Spasimo Drinu” na kojoj se okupilo oko hiljadu građana grada Goražda, koji su izrazili svoje nezadovoljstvo do tada izgrađenim zidovima, ali i sa kompletnim netransparentnim procesom izgradnje obaloutvrde.
Istovremeno se pokreće i ispitivanje legalnosti čitavog projekta i utvrđuje da je isti pokrenut nezakonito. Prevarom. Odnosno, da su bivši gradonačelnik Grada Goražda i rukovodioc sektora za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i raseljena lica prekoračili svoja ovlaštenja i izdali urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu iako za to nisu bili nadležni, što je kasnije potvrdilo i Federalno ministarstvo prostornog uređenja proglašenjem urbanističke saglasnosti i dozvole za gradnju ništavnim.
NGG “Spasimo Drinu” i građani Goražda okupljeni oko ovog cilja izvojevali su i pravnu i poitičku pobjedu.
Goražde je postalo rijedak primjer političke zrelosti i demokratske kulture građana. I na prvim narednim izborima – u novembru 2020. – neizborom kaznilo gradonačelnika koji je prethodno, u tri navrata pobjeđivao na lokalnim izborima. No, ovaj skandal i nedovoljno ozbiljno shvatanje svojih sugrađana i ignorisanje njihovih emocija, stavova i sumnji u koruptivne radnje od strane uprave Grada prilikom odabira projekta, platio je gubitkom izbora i krivičnom prijavom.
No, na tome je stalo. I, još uvijek, niti je ko odgovarao za počinjene nezakonitosti i 10 i po miliona kreditnih sredstava Svjetske banke, niti je nelegalno izgrađeni zid uklonjen.
Ali se, ipak, dešava nešto pozitivno. Što opet pokazuje funkcionisanje demokratije u ovoj lokalnoj zajednici.
Problem na koji su, zbog nefunkcionisanja sistema, reagovali građani, nakon smjene stare i dolaska nove vlasti, preuzela je vlast.
Ne još uvijek na način da ga je riješila, ali na način koji pokazuje da je svjesna potrebe njegovog rješavanja, odnosno neprihvatljivosti zadržavanja status quo-a.
Nova gradska uprava, naime, suočavajući se sa hroničnim problemom nedostatka sredstava u budžetu, pokušava da finansiranje uklanjanja nelegalno izgrađenih zidova adresira na odgovorne za njegovo podizanje. I od nadležnih zahtjeva da utvrdi ko je to.
“Građani su tvrdili da se dešava ogroman vandalizam gradnje na obali Drine, a znamo da se ovakav vid zaštite od poplava nigdje više ne gradi. Niz je pitanja, poput onog: Ko će ukloniti sve ovo? Pa onaj ko je odgovoran! Nek se uključi Federacija, nadležno ministarstvo, Agencija, nek se preispita sve. Nikoga mi lično ne teretimo već se radi o slučaju koji je nedopustiv za pravnu državu kao što je BiH”, naveo je aktuelni gradonačelnik Ernest Imamović, na ovih dana, prigodno, na obali Drine, održanoj press konferenciji, na temu “Betonski zidovi na Drini. Do kad? Šta tražimo?”.
Na press konferenciji je učestvovala i delegatkinja Doma naroda Parlamenta FBiH Sanela Klarić, koje je, podsjetivši na hronologiju događaja, naglasila da više apsolutno ne postoji nikakva nedoumica, pojašnjavajući da je 3. novembra 2023. godine izdato rješenje od Federalne uprave za inspekcijske poslove da Agencija za vodno područje rijeke Save kao investitor mora vratiti sve u prvobitno stanje.
“Mi u ovom momentu pozivamo Tužilaštvo da se uključi i da ispita apsolutno sve aktere jer ovdje neko mora biti odgovoran za deset miliona KM iz kredita Svjetske banke potrošenih na ime građana koji su praktično bili protiv toga. Ono što je najvažnije od svega je da ova obaloutvrda nikada nije trebala da se izgradi jer priroda nikada nije ovdje napravila nikakve probleme plavljenja, nego samo ljudski faktor. Iz tog razloga tražimo da Tužilaštvo ispita sve odgovorne u Agenciji za sliv rijeke Save koji su bahato potrošili novac jer su vrlo dobro znali da rješenje odnosno i urbanističku i građevinsku dozvolu mora izdati Federalno ministarstvo prostornog uređenja”, poručila je Klarić.
Zatraženo je takođe da se ispitaju i akteri iz Federalne uprave za inspekcijske poslove koji, kako je rečeno, iako su izdali rješenje, nisu forsirali da se to zaustavi, kao i kompanija koja je prekršila zakone i svi ostali koji su sudjelovali u tome.
Klarić je naglasila da Tužilaštvo treba da ispita sve one koji su, kako je navela, odgovorni za nesavjesno trošenje novca iz kredita, a sada i novca koji će biti utrošen za uklanjanje obaloutvrde i vraćanje u prvobitno stanje.
“Važno je da Agencija koja će morati to uraditi, učini to na savjestan i odgovoran način, da ne ugrozi život građana Goražda i da ovi materijali budu reciklirani a ne bačeni negdje u prirodu, da se pazi na biodiverzitet i rijeke i okoline. Svjesna sam da ne možemo vratiti topole i ono stanje kakvo je bilo 2019. godine ali možemo vratiti u stanje da priroda u narednih pet do deset godina to građanima vrati onako kako oni to žele, jer ovdje su građani pobijedili svojom voljom i zakoni Federacije BiH se moraju ispoštovati. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije, jer ovo je sve praktično izgrađeno nezakonito”,poručila je Klarić.
Sa performansa “Rušenje Zida”, održanog 02.07.2021., u organizaciji NGG “Spasimo Drinu”
