”Papir trpi sve, vidi se da je uzeo neku koncesiju i samo iskopirao. Ne zna čovjek kako oni dođu do svih ovih dozvola, tko im to da”, govore ogorčeno za Bljesak.info mještani Kuti Livača, naselja sjeverno od Mostara, zbog izdane dozvole za eksploataciju mineralne sirovine dolomita i krečnjaka na brdu iznad njihovih kuća, a koje je Vlada Hercegovačko–neretvanske županije kao koncesor 2015. godine dodijelila gospodarskom društvu „Majdan-Kuti“ d.o.o. Mostar na razdoblje od 21 godinu.
Čisti ‘copy-paste’
”U okolinskoj dozvoli iz 2014. godine naveli su da su najbliže kuće kamenolomu udaljene 700 metara, što nije istina. Gledajte, nema tu 100 metara do prvih objekata”, govori za Bljesak.info Aner Omanović, jedan od mještana dok stojimo kod jedne od kuća pokazujući nam prema brdu gdje je kamenolom.
”Piše da je obavio sva istraživanja, a tek prije 15 dana ovdje je napravio put u brdo. Kad je stigao obaviti istraživanje? Sve je to laž. Naveo je kako će postaviti vodene zavjese, da će koristiti prigušivač buke, postaviti mrežne zavjese tijekom miniranja, piše da će stalno raditi prskalice za vodu zbog mljevenja kamena, a nigdje vode na onoj visini. Piše i da će napraviti septičke jame gdje će ići nus-produkt od nitroglicerina, kao eksplozivnog sredstva… ma čisti ‘copy-paste’ neke već postojeće koncesije”, govori.
Koncesiju je u međuvremenu od gospodarskog društva „Majdan-Kuti“ d.o.o. Mostar kupilo Društvo za građevinarstvo MIP d.o.o Mostar. Naime, prema Zakonu o koncesiji HNŽ-a koncesionar može dobivenu koncesiju prenijeti na drugu pravnu osobu, na način i pod uvjetima predviđenim ugovorom o koncesiji.
Temeljem toga, MIP d.o.o Mostar je, nakon što je u prosincu 2020. produžilo okolišnu dozvolu jer je 2019. godine istekla ranijem vlasniku koncesije, na lokalitetu ”Zukulja” brdu iznad mjesta Kuti Livač u kolovozu ove godine započelo eksploataciju mineralne sirovine dolomita i krečnjaka.
Brdo je to na kojem obitavaju divlje životinje. Pokazuju nam mještani i video snimku obitelji medvjeda koju su snimili na tom brdu, inače ugroženu vrstu životinja prema Crvenoj listi faune FBiH.
Obustava radova do pribavljanja odobrenja
Mještani su eksploataciju uspjeli zaustaviti, ali privremeno. Naime, rudarska inspekcija Inspektorata Ministarstva gospodarstva HNŽ je, na zahtjev mještana, izvršila uvid u dokumentaciju Ministarstva te ustvrdila da su se radovi na eksploataciji vršili bez zakonom propisanih Odobrenja za eksploatiranje i Odobrenja za vršenje rudarskih radova po Glavnom rudarskom projektu.
Inspekcija je rudarske radove zabranila do pribavljanja zakonom pripisanih odobrenja.
Najbliža kuća kamenolomu jeste obiteljska kuća Drage Loze koji u svom dvorištu planira zasaditi voćke, ali pita se kako ako tu bude kamenolom koji će okolo sve zagađivati.
”Ja sam se ovdje rodio i živio do rata. Donedavno je tu živjela moja sestra, a sada, nakon njezine smrti, brat planira kuću preurediti za odmor”, govori za Bljesak.info Drago pitajući se što će biti ukoliko proradi kamenolom zbog buke kao i čestica prašine koje bi se širile.
Od sela, pored Dragine kuće prema brdu, gdje se nalazi sporni kamenolom, prolazi uski seoski put čiju su gradnju mještani sami financirali, a koji je također sporan, jer iako je koncesionar u okolišnoj dozvoli naveo da će izgraditi novi put do kamenoloma, koristio je ipak ovaj za prijevoz svojih kamiona i bagera.
”Kamioni koji su sada vozili gore prema brdu uništili su sigurno 90 posto puta. Uništen je i most kojega smo mi napravili preko rijeke Sušice. On nema izdržljivost za kamione i labudice koje prevoze bagere prema brdu”, objašnjava.
Papir s potpisima, od njega je sve počelo
Međutim, ističu mještani, najviše je sporan papir koji je otvorio vrata svim institucijama pri dobivanju koncesije za eksploataciju – suglasnost mještana s Javne rasprave u Mjesnoj zajednici Potoci. Papir je to za koji mještani tvrde da ne znaju tko ga je i kada od njih potpisao.
”Obišao sam skoro sve kuće u mjestu i svi tvrde da nikad nisu sudjelovali na toj javnoj raspravi, niti su ikada dali ikakvu suglasnost za eksploataciju. Nas za to nitko nikada nije pitao, a tu živimo čitav život. Kad su prije mjesec dana JP Auto ceste pozivali ljude da se izjasne o petlji kod vojarne i da prijave svoje parcele, bili su postavljeni plastični plakati na svim stubovima javne rasvjete i mještani su se automatski odazvali sastancima. Za ovu o kamenolomu, nitko nikad nije čuo”, govore nam mještani.
”Dokument s tadašnje javne rasprave u MZ Potoci tražili smo od predsjednika MZ Potoci da vidimo te potpise, ali ga još nismo dobili. Rekao nam je da mu je velika arhiva i da ne može kopati kako bi našao taj papir”, objašnjava za Bljesak.info Aner Omanović.
‘Sjelo’ na kojem se svašta pričalo, nikad ništa potpisalo
Ibro Omanović, mještanin je koji je ipak sudjelovao na javnoj raspravi. Za Bljesak.info govori održane su dvije, 2005. i 2013. godine, ali ističe nikad se ništa nije potpisalo, nikakva suglasnost. Obje javne rasprave, govori, organizirao je Ahmed Hadžiomerović, vlasnik građevinskog poduzeća „Majdan-Kuti“ d.o.o. Mostar kojem je kasnije, kako smo naveli, Vlada HNŽ i odobrila koncesiju.
”2005. godine okupilo se nas 20-tak mještana i Ahmed Hadžiomerović tada nam je iznio ideju o otvaranju majdana, kopa nekadašnjeg poduzeća GP Hercegovina, gdje bi se izvlačilo nešto malo pržine samo za potrebe izgradnje Starog mosta i Starog grada. Nama se to učinila kako dobra ideja, nismo imali ništa protiv, on je čak obećao otvoriti neku firmu i zaposliti mještane. Ali ništa nije bilo potpisano, nitko od nas se nikad nije potpisao ni na kakav dokument”, govori za Bljesak.info Omanović.
Ističe, nekoliko dana nakon toga kamioni su neko vrijeme izvlačili pijesak, ali kratko. Nekoliko godina nakon toga, 2013. ponovno je organizirana javna rasprava na koju je ovaj put Hadžiomerović doveo inženjera i dvoje predstavnika Rudarskog instituta iz Tuzle.
”Tada nam je iznio ideju o izgradnji Kamenoloma. Predložio je da to bude manji kamenolom na kojem bi se izvlačilo najviše 1000 kubika sirovine. Taj inženjer i ovi iz Tuzle su nam pričali kako je to dobro za nas. Mi smo tada imali i zahtjeva da ukoliko se to dogodi da on ne koristi naš put. Obećao je izgraditi novi put do kamenoloma. Sve je ostalo na tome, ništa se nikad nije potpisalo”, kazao je.
Objašnjava te javne rasprave bile su kao ”seosko sjelo na kojem se svašta pričalo, svi su iznosili neke ideje, ali nikad ništa se nije potpisalo niti se pravio ikakav spisak prisutnih mještana”.
Iz Mjesne zajednice Potoci za Bljesak.info rekli su kako ništa ne znaju o ovome jer je novi predstavnik tek prije tri mjeseca preuzeo ovu mjesnu zajednicu i nije upoznat s nikakvim pojedinostima vezanim za javne rasprave koje su ranijih godina održane.
S 1000 na 700.000
Ideja o manjem kamenolomu koji bi eksploatirao do 1000 m3 sirovine, kako je to mještanima 2013. prezentirao Hadžiomerović, pretvorila se na kraju u koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine dolomita i krečnjaka u ukupnoj količini blizu 700.000 m3 na 21 godinu.
Ahmeda Hadžiomerovića, iako smo više puta pokušali, nismo uspjeli kontaktirati. Juso Husić, direktor Društva za građevinarstvo MIP d.o.o Mostar, koje je za 150.000 KM kupilo koncesiju od Hadžiomerovića, kazao je kako je upoznat sa stavovima mještana, ali, tvrdi, ništa tu nije nezakonito.
”Pusti ti to, bila je javna rasprava oko toga, bilo je to davno, ima tamo sve fino. Rasprava je uredno urađena, sve je lijepo popisano, ne znam o čemu vi pričate. Obratite se Ministarstvu gospodarstva sve će vam dati, imaju oni sve”, kazao je Husić za Bljesak.info.
Odustati od glavnog projekta ne namjerava, govori. Dobio je i odobrenja zbog kojih je ljetos bio primoran zastaviti iskopavanje, potrebna su još neka ali i to će, nada se, biti uskoro. A mještani ”imaju svoja prava i neka rade kako žele”.
”Prikupljena je skoro sva dokumentacija za glavni projekt, ima još tu nekih dozvola koje čekamo. Ne mislim raditi dok ne prikupimo sve dozvole. Radit ćemo samo ono što je po zakonu dozvoljeno, ništa više”, kazao je.
Odgovor Ministarstva gospodarstva na naš upit u vezi postupka koji je prethodio dozvoli za koncesiju, kao i uvid u rješenje o suglasnosti mještana s javne rasprave do kraja pisanja ovog teksta nismo dobili.
Mještani Kuti Livača nastavljaju pravnu bitku, angažirali su odvjetnika koji će ih zastupati. Od Ministarstva gospodarstva potražuje svu dokumentaciju vezanu za ovu koncesiju, a posebno rješenje o suglasnosti njihovih sumještana.
”Prvo Uborak pa sada ovo. Pogledajte, šteta je narušiti ovako netaknutu prirodu. Neka on radi drugdje što god hoće, samo ovdje neka ništa ne dira”, poručuje mještanin Drago Lozo.
___________________________________________________________
Pozivajući se na Zakon o pristupu informacija u BiH mještani sela Kuti Livač od Ministarstva gospodarstva HNŽ potražuju iduću dokumentaciju:
Odobrenje (rješenje) za vršenje geoloških istražnih radnji
Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi
Reviziju elaborata
Studiju ekonomske opravdanosti za eksploataciju( utjecaj radova i objekata na životnu okolinu)
Urbanističku suglasnost
Suglasnost lokalne samouprave za otvaranje kamenoloma
Rješenje za komisiju za dodjelu koncesije
Zahtjev od strane investitora za izdavanje dozvole za eksploataciju
Dozvola za izvođenje rudarskih radova.
___________________________________________________________
Pogledaj više
