Nekoliko stotina ljudi protestovalo je 22. februara u Parsovićima, u opštini Konjic, kako bi stali u zaštitu rijeke Neretvice na kojoj je planirana izgradnja 15 mini hidroelektrana.

Poručili su da od Neretvice neće odustati, i da će koristiti sva zakonom dozvoljena sredstva da sačuvaju ovu rijeku, jer se život u dolini Neretvice odvija zahvaljujući bogatstvu koje ona daje.

Pridružili su im se i članovi udruženja Eko akcija koji su ujedno i članovi Centra za zaštitu životne sredine Banja Luka, te članovi Koalicije za zaštitu rijeka BiH, i Uduženje za zaštitu okoliša Zeleni Neretva iz Konjica.

Posljednjih dana potpisivana je peticija za spas Neretvice pod nazivom “Pusti me da tečem”, a odazvalo se oko 2.500 ljudi koji su protiv izgradnje mini hidroelektrana na Neretvici.

Nedavno je u prostorijama Općine Konjic održan sastanak između predstavnika Općine Konjic, JP Elektroprivreda BiH, te konzorcija kojeg čine firme Izvođači radova, firme Amitea iz Mostara i GPI iz Konjica kako bi se javnost upoznala sa planiranim aktivnostima u vezi početka gradnje mini hidroelektrana. Na sastanku je rečeno da bi uskoro trebali početi radovi na izgradnji prve dvije od planiranih 15 mini hidroelektrana na dužini od 34 kilometra toka rijeke Neretvice.

Ove aktivnosti planirane su na osnovu Ugovora o dodjeli koncesije za gradnju 15 mini hidrocentrala koje je Općina Konjic 2009. godine potpisala sa predstavnicima JP Elektroprivreda BiH, a na web stranici tog javnog preduzeća stoji da je za izgradnju 15 malih hidroelektrana na Neretvici potrebno investirati 10r miliona konvertibilnih maraka (51 miliona eura).

Član koordinacionog odbora za zaštitu rijeke Neretvice Ibro Hero, kaže da ova problematika traje više od deset godina. Naime, 2008. godine općinsko vijeće Konjic donijelo je odluku o dodjeli koncesije za izgradnju mini hidroelektrana i to uz saglasnost lokalne zajednice, koja nije bila pravni faktor koji je mogao donijeti bilo kakvu odluku jer zakon o lokalnoj samoupravi u Općini Konjic nikada nije sproveden.

Druga velika greška preko koje se prešlo, kako ističe Hero, jeste i izdavanje okolišne dozvole, jer u rijeci Neretvici imamo i endemske vrste raka čije stanište ne smije biti narušeno.

O ekološkom značaju rijeke Neretvice govorio je i predsjednik udruženja za zaštitu okoline „Zeleni Neretva“ Amir Variščić.

On je kazao kako je zbog endemskih vrsta riječnog raka u Neretvici, Evropska banka za obnovu i razvoj odustala od kreditiranja projekta mini hidroelektrana.

Studija utjecaja na okoliš, čiju izradu je naručila EBRD dokazala je da bi se gradnjom hidroelektrana utjecalo na staništa od ključne važnosti. Ono što je zabrinjavajuće, istaknuo je Variščić, jeste činjenica da su rezultati studija utjecaja na okoliš čiju izradu je naručilo resorno ministarstvo pokazali da gradnja mini hidroelektrana ne može trajno narušiti eko sistem tog područja, što je potpuno suprotno od Studija čiju izradu je naručila Evropska banka za obnovu i razvoj.

I narednih dana biće nastavljeno potpisivanje peticije za spas rijeke Neretvice.