Sa Lejlom Kusturicom, direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, za portal BUKA razgovaramo o tužbama sa kojima su suočene dvije mlade aktivistice Sunčica i Sara, SLAPP tužbama i generalno pristiscima na aktiviste u Bosni i Hercegovini.
Lejla, koja su trenutna dešavanja kada je riječ o suđenju Sari i Sunčici, aktivisticama i braniteljkama Kasindolske rijeke?
U prvoj polovini oktobra smo informaciju o tužbama koje je podnio belgijski Green Invest/BUK d.o.o. protiv Sare Tuševljak i Sunčice Kovačević za novodne klevete a sve povodom njihove borbe za Kasindolsku rijeku. Amnesty International je ove tužbe ocijenio kao klasične SLAPP tužbe čiji je cilj zastrašivanje i ušutkivanje aktivista. Dobile su ogramnu podršku preko 145 organizacija iz BiH, naše regije, Evrope i USA. Krajem oktobra tekuće godine održano je prvo pripremno ročište u predmetu dvije tužbe za navodnu klevetu koju je belgijski Green Invest/BUK d.o.o. podnio protiv Sare Tuševljak. Isto nije završeno tog dana pa će biti nastavljeno 27. decembra ove godine, kada će biti održano i prvo pripremno ročište u jednoj tužbi protiv Sunčice Kovačević. O eventualnim datumima održavanja glavnih ročišta i donošenju presuda teško je precizno govoriti, a svakako da ćemo javnost obavještavati o svemu što se dešava na FB stranicama Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci i Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Reci nam nešto više o samoj tužbi, zašto su ove mlade aktivistice tužene?
BUK d.o.o. je nedavno podnio tri tužbe za navodnu klevetu i zaprijetio daljnjim tužbama protiv dvije mlade bh. aktivistice (studentice prava, 25 godina), koje su javno govorile protiv potencijalnog i vidljivog uticaja mHE projekta na životnu sredinu. Ove neosnovane tužbe imaju sve karakteristike Strateških tužbi protiv učešća javnosti (tkz. SLAPP), koje u regionu sve više koriste političari i veliki biznisi da zastraše aktiviste i ušutkaju kritičke glasove. Green Invest/BUK d.o.o. upravlja malom hidroelektranom Podivič na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu, a investitor planira izgradnju još dvije male hidroelektrane Samar i Slapi. Od početka izgradnje, lokalni aktivisti su izražavali zabrinutost zbog potencijalno negativnog uticaja male hidroelektrane na Kasindolsku rijeku i njeno okruženje, uključujući sječu šume visoke zaštitne vrijednosti i eroziju tla zbog izgradnje pristupnih puteva.
Za one koji ne znaju šta su „slap“ tužbe, koliko su one zastupljene kada govorimo o ekološkim aktivistima?
U kratkim crtama, tzv. SLAPP tužbe predstavljaju strateške službe protiv učešća javnosti. Koriste se s ciljem ušutkivanja aktivista i aktivistica prisiljavajući ih da troše velike količine novce na sudske procese u odbrani od neosnovanih optužbi. U ovim slučajevima tužitelji ne podnose tužbu kako bi zadovoljili pravdu, već jedino i isključivo radi spomenutog cilja.
Ovaj fenomen je u svijetu sve češće rasprostranjen, dok je slučaj Sunčice Kovačević i Sare Tuševljak, koliko je nama poznato, prvi ili među prvima u Bosni i Hercegovini – dakle da strana firma, po našem mišljenju, pravno progoni ekološke aktivistice zbog njihove borbe za prirodu. Naravno, i ranije smo svjedočili mnogobrojnim tužbama, prijetnjama i ucjenama prema ekološkim aktivistima u našoj državi
Šta nam ovaj slučaj pokazuje, koliko investitori koriste tužbe da bi osigurali svoje ciljeve?
Po našem mišljenju, za investitore je ovaj alat izuzetno efikasan, s obzirom na to da čak i besmislene tužbe mogu potrajati godinama, što dodatno iscrpljuje tužene aktiviste i aktivistice, kako u fizičkom i mentalnom, tako i finansijskom dijelu. U konkretnom slučaju, u tužbi Green Investa/BUK d.o.o. protiv Sare i Sunčice imamo slučaj da je advokatski tim tužitelja predložio angažman niza vještaka, što dodatno povećava troškove cjelokupnog sudskog procesa i, a što će u konačnici, biti fakturisano strani koja izgubi spor, što prema ovome mi zaključujemo je upravo njihov cilj. Ne trebamo posebno naglašavati da se ovdje radi o izuzetno izraženoj ekonomskoj nejednakosti između strana u sporu – na jednoj strani velike mađunarodne kompanije i na drugoj 25-godišnjih studentica prava.
Koliko takve tužbe, posebno one koje su upućene aktivistima utiče na njihovu borbu, riječ je o pritiscima na aktiviste?
Po našem mišljenju definitivno ovakve tužbe u određenoj mjeri mogu ostvariti svoje ciljeve, ali jedna od najvećih snaga bosanskohercegovačke i međunarodne aktivističke riječne zajednice upravo je solidarnost koja posebno dođe do izražaja u ovakvim teškim trenucima. Svoje rijeke odavno branimo tijelima, u medijima i na sudovima i sve je puno lakše kada djelujemo ujedinjeno i odlučno kao što je to i sada slučaj. Sara i Sunčica su osjetile da nisu samo u ovoj borbi, one su za nas već pobijedile – jer su hrabre i jer se bore za svoje pravo da iskazuju svoje mišljenje i ukazuju na ono što vide – i puno lakše se nose s ovakvim situacijama kada to znaju, da smo svi mi tu s njima.
Kako se aktivisti mogu zaštiti, koje su neke vaše preporuke?
U odgovoru na ovo pitanje osvrnut ćemo se nedavno izlaganje gospođe Dunje Mijatović, komesarke za ljudska prava u Vijeću Evrope. Govoreći o SLAPP tužbama, kao fenomenu koji predstavlja školski primjer zloupotrebe pravosudnog sistema od strane moćnih pojedinaca ili korporcija kako bi ušutkali neistomišljenike, novinare, advokate, borce za ljudska prava i aktiviste i aktivistice i nije novi trend, ona je napomenula da su Sjedinjene Američke Države i Kanada još 80-ih godina prošlog vijeka donijeli ANTI-SLAPP zakonsku regulativu. Pozvala je i ostale države u Evropi da omoguće slobodno iznošenje mišljenja za sve, bez ikakvog straha, što bi, prema našoj ocjeni, bio najefikasniji sistem zaštite aktivista i aktivistica koji se suočavaju ili se mogu suočiti s ovakvim problemima. Dok i BiH ne dobije ANTI-SLAPP zakon, držimo se solidarno i štitimo jedni druge, naravno umrežavanje i sredstava i pameti je uvijek put da dokažemo istinu!
Koliko je aktivistima koji su tuženi važna podrška od drugih aktivista, ali i organizacija koje se bave zaštitom rijeka da bi uspjeli istrajati u svojoj borbi?
Kao što smo prethodno istakli, sve nedaće na koje nailazimo puno lakše podnosimo kada znamo da iza nas stoji 30-ak udruženja i neformalnih grupa građana okupljenih u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, potom EKO-BiH mreže, a onda su tu i prijatelji iz regiona i svijeta. Smatramo da je ideja Koalicije jedna od najljepših stvari koja se desila u novijoj aktivističkoj historiji Bosne i Hercegovine. Kada naši saborci na Bunskim kanalima organizuju događaj, aktivisti i aktivistice iz Kruščice kod Viteza, Travnika, Sarajeva, Fojnice, Kaknja, Jablanice, doline Neretvice i ostalih mjesta stižu kako bi pružili podršku. Kada su Sara i Sunčice dobile tužbe, primile su putem Facebook stranica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, Kaolicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i društvenih mreža ostalih članica ogromno puno poruka podrške i upita o načinima na koji im se može pomoći, što je svima nama od velikog značaja.
Svjesne da stoje na pravoj strani, braneći rijeku na kojoj su odrasle, i uz ogromnu podršku ekoloških saboraca i saborkinja, Sara i Sunčica se odlično nose sa svim izazovima i još odlučnije nastavljaju borbu za konačni spas Kasindolske rijeke.
U zaštitu Sunčice i Sare stale su mnoge domaće i strane organizacije, ali da li to ima nekog uticaja na sudstvo i samu tužbu sa kojom su mlade djevojke suočene?
Više od 145 domaćih i međunarodnih udruženja i neformalnih grupa građana, s nekoliko desetina hiljada članova i stotinama hiljada simpatizera, potpisalo je otvoreno pismo koje smo uputili na relevantne domaće i međunarodne aktere, pruživši na taj način podršku Sunčici i Sari. Imamo posljednji primjer gdje je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine uputilo zvanični dopis Green Invest/BUK d.o.o. zatraživši zaštitu mladih aktivistica i odustajanje od izgradnje malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. To predstavlja svojevrsni presedan i naznaku, nadamo se, da se domaće institucije konačnu bude.
Mi očekujemo samo da Sud odlučuje na osnovu prezentovanih dokaza i utvrđenih činjenica i da da će štititi slobodu izražvanja i pravo na mišljenje. Mi mislimo da će na kraju pravda pobijediti, do tada se borimo kao i do sada!
