U Bosnu i Hercegovinu stižu novi milioni maraka za zaštitu od poplava, ali još uvijek je malo konkretnih realizacija, već se uglavnom radi o pripremama tehničke dokumentacije i projekata, te građani i dalje opravdano strahuju za svoje i živote najblažih, kao i materijalna dobra.
Najilustrativniji primjer je Doboj, grad koji je u posljednjim velikim poplavama 2014. godine imao 300 miliona maraka materijalne štete i jedanaest izgubljenih života.
“Doboj je jedini grad u BiH koji ima kompletno izrađenu tehničku dokumentaciju za vodozaštitu, dosta je urađeno u smislu pripreme, kao jedna od mjera zaštite od poplava kandidovan je i u ovoj godini biće realizovan i projekat regulacije Obodnog kanala Liješanj i Grab”, optimistično zvuči informacija koju je ispred JU “Vode Srpske” dao Ozren Đurić.
Predstavnici ove javne ustanove, zajedno sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Inspektorata RS, juče (25.02.) su u Doboju pojašnjavali u kojoj mjeri je ovaj grad zaštićen od novih mogućih poplava. Odazvali su se pozivu neformalne grupe građana “Da se ne ponovi maj 2014”, koji su okupljeni oko inicijative da se spriječe nove prirodne nesreće i da se grad ponovo ne nađe kompletan pod vodom, kako je to bilo u maju 2014. godine.
“Ono što nam se nije dopalo je kada nam je otvoreno rečeno da Doboj ni gotovo sedam godina od posljednjih velikih poplava nema niti jedan adekvatan objekat za zaštitu od poplava, sem betonskih barijera, ali one spadaju u saobraćajnice. Pohvalan je odziv i prisustvo više predstavnika JU “Vode Srpske”, pomoćnika ministra za vodoprivredu, vd glavnog republičkog vodnog inspektora i drugih. Ali, blago rečeno, razočaravajuće je da se ovom skupu u Doboju nisu odozvali predstavnici Gradske uprave.”, izjavio je Momir Dejanović iz neformalne grupe građana “Da se ne ponovi maj 2014”.
Novih 19 miliona maraka u BiH stiže u okviru realizacije druge faze projekta “Hitne mjere za zaštitu od poplava na području RS”, koji se finansira iz sredstava Evropske Investicione Banke. Doboju iz tih sredstava pripadaju dva miliona.
Ali, prethodno je, za sanaciju oštećenja na zaštitnim objektima i vodotocima nastalim u poplavama 2014. godine, u RS obezbijeđeno čak 205 miliona maraka.
“U dva navrata je od IPA fonda obezbijeđeno po 20,9 miliona KM, Fonda solidarnosti 20,4 miliona, kreditnih sredstava EIB 96,4 miliona i Svjetske banke 42,5 miliona, grant sredstava WBIF pet miliona, GEF 2,5 miliona i UNDP 3,4 miliona i JU “Vode Srpske” 8,6 miliona KM – prezentirali su podatke iz JU “Vode Srpske”.
Ono što se tokom njihovog izlaganja posebno nije dopalo Dobojlijama je konstatacija da “građani moraju naučiti živjeti sa poplavama”, što su gosti okarakterisali kao izvlačenje iz konteksta.
“Kako ne bi ispalo da u Doboju nije ništa urađeno, da Vlada nije učinila mnogo da zaštiti ovu lokalnu zajednicu navešćemo da je samo za povećanje proticajnih profila, propusne moći, regulacije potoka Liješanj, uklanjanje sprudišta iz korita rijeke Bosne, četiri glavna projekta i drugo uloženo do sada 1,69 miliona maraca”, tvrdnje su iznesene od strane pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milana Garića.
Zabrinuti građani, kada je u pitanju zaštita Doboja od budućih poplava, nisu mogli dobiti od gostiju, odnosno od nadležnih za uređenje i upravljanje vodotokovima u RS, očekivano obećanje da će učiniti ono što je potrebno da se uklone nezakonito izgrađeni objekti na vodoplavnom području na teritoriji grada Doboj. Najviše što su mogli izvući od njih je obećanje da će, sa drugim kontrolnim organima, spriječiti daljnje građenje objekata, nezakonitu eksploataciju i deponovanje šljunka na tim područjima, odnosno u blizini korita rijeke Bosne.
Podjetimo, grupa građana „Da se ne ponovi maj 2014“ su krajem protekle godine podnijeli Vodnoj inspekciji, nadležnoj za inspekcijski nadzor nad izvršenjem odredbi Zakona o vodama, inicijative za sprečavanje gradnje i uklanjanje deponovanog materijala i izgrađenih objekata sa vodoplavnog područja. Kao i zahtjev za utvrđivanje odgovornosti zbog zakonom zabranjene višegodišnje gradnje i deponovanja materijala na vodoplavnom području.
Iz odgovora glavnog republičkog vodnog inspektora, Grupa je zaključila da njihove inicijative nisu prihvaćene i da Republička uprava za inspekcijske poslove nema namjeru prekinuti sa praksom nevršenja inspekcijskog nadzora nad provođenjem odredbi Zakona o vodama koje se odnose na zabranu gradnje i deponovanja materijala i uklanjanje nezakonito izgrađenih objekata i deponovanog materijala sa vodoplavnog područja.
„Nažalost, i da će nastaviti, umjesto provođenja zakona i zaštite javnog interesa, štititi privatne i koruptivne interese i svojim nečinjenjem doprinositi ugroženosti i nezaštićenosti grada Doboja i drugih područja od poplava“, rezignirano su tada reagovali iz ove neformalne grupe građana Doboja.
Jučerašnji sastanak sa predstavnicima institucija nije ih razuvjerio u njihovom stavu. I uvjerenju da institucije ne poštuju pravnu državu i ne čine dovoljno da se katastrofa, koju su građani ovog područja proživjelu u maju 2014., ne ponovi.
