Besplatna kupališta, tuš kabine, kamp-plaže i zip-line su samo neki od prijedloga sprovedenih u djelo Udruženja građana “Za spas rijeke Neretvice”.
Oni su kroz akciju “15 kupališta umjesto 15 malih hidroelektrana na rijeci Neretvici” pokrenuli inicijativu kroz koju vlastitim novcem uređuju kupališta i tako nude alternative izgradnji hidroelektrana u Hercegovini.
Predstavnik ovog Udruženja Sejad Hakalović za Akta.ba je pojasnio da se na ovaj način ponudila alternativa izgradnji 15 malih hidroelektrana – izgradnjom 15 kupališta, a podršku imaju od građana, dijaspore i međunarodnih organizacija.
“Jedan mještanin nam je ponudio vlastito zemljište od 10 duluma na pet godina korištenja bez bilo kakve finansijske nadoknade, tako da se ovih dana radi na pripremi otvaranja kamp plaže”, pojasnio je on.
Zanimljivo je da građani koji budu koristili kupališta neće imati nikakvu obavezu niti troškove, osim platiti 2 KM za člansku kartu Udruženja, što će biti dovoljan trošak da se na ovim lokacijama kampuje sa kamp-prikolicom ili šatorom. Radi se o atraktivnim i finim lokacijama, bit će završene i voda i tuš kabina jer se radi mokri čvor.
“Imamo parking koji je blizu, kamp može primiti 100 auta”, napominje on.
Kako kaže, predstavnici Udruženja, okupljeni ispred Koordinacije sedam različitih udruženja, ponudili su da ovo bude prirodno zaštićena zona, kako bi se razvijao turizam.
“Nekoliko plaža je spremno koje mogu primiti kupače, a otežavajuća okolnost je jer nismo uspjeli obezbijediti struju. Ali, ako bude zainteresiranih ljudi za kampovanje, obezbijedit ćemo im agregat da imaju smještaj, kupališta su spremna i četiri se već mogu koristiti. Rijeka čitavom dužinom kroz nekoliko kupališta omogućava da se ne ugrožava zdravlje ljudi, da budu razdvojeni jer se moraju poštovati mjere zbog pandemije koronavirusa, pa radimo i u tom smjeru”, pojasnio je on.
Na Pasjaku je jučer postavljen jarbol, uređuje se plaža i donosi pijesak, a fiksirana je i kanta za smeće.
Ideje za čuvanje prirode
Ova inovativna ideja krenula je od želje kako bi se zaštitila priroda.
Naš sagovornik kaže da se preko Općinskog vijeća Konjic tražilo da se raskine ugovor sa Elektroprivredom BiH, kako bi se odustalo od izgradnje hidrocentrala.
“Oni su zakazali tematsku sjednicu o toj temi, bili smo tu kao predstavnici Udruženja. Nisu se htjeli izjašnjavati o zahtjevima nego su donijeli odluku da se formira komisija, a to je način da se neki problem ne riješi”, pojašnjava on.
Podsjetimo da su poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojili Deklaraciju o zaštiti rijeka, čiji je Zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH, a Federalnoj vladi dat je rok od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu, što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi.
Kako kaže Hakalović, sastanak o ovoj temi održan je dva dana nakon ovog usvajanja, a Komisija je usvojila zaključak da Općinsko vijeće donese odluku ili zaključak o obustavi daljnih radnji, te da se čeka stav i odluka većih organa vlasti.
“29. juna održana je 23. i 28. Jula 24. Sjednica Općinskog vijeća i nisu stavili tačku na dnevni red ili donošenje odluke ili zaključka, to je dokaz da u nama ne vide saradnika ili ne žele da vide ili da u svojim glavama imaju namjeru da se te centrale grade”, kaže on.
Napomenimo i da je Europsko udruženje malih hidroelektrana navelo da su neki od negativnih utjecaja ovakvih izgradnja onemogućavanje migracija riba, prekid riječnog kontinuiteta, povećanje smrtnosti riba, morfološke promjene, buka te fragmentacija i degradacija staništa pojedinih vrsta.
Građani složni
Ipak, građani su odlučni da neće doći do toga, a dokaz je i potpisana peticija sa 3.000 potpisa, a skupovima koji se protive ovakvim odlukama prisustvovalo je od 400 do 1.000 ljudi.
Kako Hakalović kaže, može se primijetiti unaprijeđenje svijesti građana, ali je potrebno i stvaranje uslova da se smeće ne baca. To je jedan od razloga i zašto će ove sedmice biti potpisan ugovor sa JKP “Standard”, te će predstavnici Udruženja snositi troškove za odvoz smeća.
Polako i sigurno stvaraju se svi uslovi kako bi se priroda poštovala, a građani uživali uz razvijanje bh. turizma.
Pogledaj više