Nakon Dušana Aćimovića iz Zvornika i Zumre Gušo iz Maglaja, žestokih protivnika nelegalne ekploatacije šljunka, ekološke aktivistkinje i protivnice geoloških istraživanja na planini Sinjakovo Amele Šabić Ahmečković iz Jezera, na meti je i zagovornica zdrave životne sredine i borac protiv korupcije Hajrija Čobo iz Kaknja.
Ona je već duže vrijeme na udaru tajkuna iz ovog rudarskog grada u srednjoj Bosni, kao i političkih moćnika, kojima je očigledno poremetila njihove težnje da na račun ove države ugrabe što više mogu. Njeno pojavljivanje na protestu u Jezeru (25.02.2023.) povodom geoloških istraživanja i istupi u javnosti u korist ekologa iz ove opštine, kasnija podrška ostalim aktivističkim grupama u cijeloj BiH, a posebno borba za oazu prirode u Mehoriću kod Kaknja, donijeli su joj brojne neprijatnosti, a ovo posljednje i prvu tužbu.
Britanska kompanija “Adriatic Metals”, posredstvom advokatske kancelarije Armele Ramić iz Sarajeva, podnijela je tužbu protiv Čobo zbog navodne povrede ugleda ovog koncesionara koji se bavi istraživanjem i eksploatacijom ruda u Varešu. Kompanija traži od tužene naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2.000 KM sa zateznim kamatama od dana objave reportaže Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pod nazivom „Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama“. U tužbi se tvrdi da je aktivistica Čobo iznijela neistine u spomenutoj reportaži, koja između ostalog problematizira i smanjenje jednokratne koncesione naknade sa 10.000 na 150 KM za hektar uglavnom visokovrijedne šume u Varešu.
Kao prilog tužbi, navedeni su i drugi medijski nastupi aktivistkinje Čobo, pa i statusi drugih osoba na Facebook stranici “Zaštitimo Mehorić” gdje se već duže vrijeme upozorava na evidentno ugrožavanje vodoopskrbe. Iako se u tužbi navodi da su ove tvrdnje neutemeljene, brojni dokumenti koje su općinske vlasti Kaknja dostavile, ne samo kompaniji “Adriatic Metals”, već i na mnoštvo drugih adresa, nadležnih, u Federaciji BiH, svjedoče da je ova bojazan građana itekako opravdana.
Posebno zabrinjavaju upozorenja Javnog poduzeća „Vodokom“ Kakanj da pojedine ovogodišnje analize vode pokazuju pojavu teškog, i prema međunarodnim agencijama, kancerogenog metala kadmijuma. Radi se o značajnom povećanju u odnosu na ranije stanje, kada nije bilo radova u vodozaštitnim zonama, odnosno u koritu rijeke Bukovice koja napaja Kakanj pitkom vodom.
U obrazloženju tužbe protiv aktivistkinje Čobo tužitelj ne skriva da je zahtjev za naknadu štete podnesen zbog prevencije, čime upućuje da je želi „ućutkati“, odnosno odvratiti od daljnih istupa u javnosti protiv istraživačko razvojne kompanije „Adriatic Metals“ i njenih aktivnosti kojima ona, po tvrdnjama aktivistkinje, narušava zdravu životnu sredinu.
„Ne želeći da prije sudskog procesa ulazim u detalje, naglašavam da je u svrhu dokazivanja neispravnosti vode za piće, sa Bukovice, zbog rudarskih i aktivnosti pripreme terena za eksploatacijui rude u blizini vodozahvata, pripremljen niz dokaza da uzeti uzorci vode ne zadovoljavaju mikrobiološke standarde. O tome da je nezakonitom sječom investitor u rudnik „Rupice“ narušio životnu sredinu i ugrozio kakanjski vodovod će posebno biti riječi. Uostalom, niz je i tih dokaza u smislu postupanja lokalnih vlasti i kantonalnih inspekcija, tužbi protiv investitora i ostalog“ – kaže za portal Antikorupcija.info Hajrija Čobo.
Inače, tužbu Adriatic Metalsa treba posmatrati i u kontekstu odluke Sekretarijata Bernske Konvencije pri Vijeću Evrope kojom se nalaže nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini da zaustave eksploataciju ruda u Varešu dok se ne razjasne činjenice koje je u svojoj tužbi iznijela upravo aktivistica Čobo. Sekretarijat je izrazio žaljenje zbog izostanka zvaničnog odgovora bh. vlasti, potpisnice Bernske konvencije, ključnog sporazuma za zaštitu prirodnih vrsta i njihovih staništa. Sekretarijat je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog problema koje je tužitelj iznio o rudarskim aktivnostima Adriatic Metalsa, što može rezultirati gubitkom vrsta, degradacijom staništa i zagađenjem zraka, vode i tla te štetnim posljedicama za ekosistem. Također, istaknuta je zabrinutost zbog nedostatka učešća lokalnog stanovništva u procesu donošenja odluka.
“U konkretnom slučaju cilj je utišati javnu kritiku i bilo kakav oblik građanskog aktivizma i upozoravanja na štetne posljedice rudarskih aktivnosti koje očigledno predstavljaju sve veći problem, ne samo u Kaknju nego i širom Bosne i Hercegovine. Posebno je interesantno je da se ovakvim gušenjem slobode govora koristi kompanija koja dolazi iz države koja demokratiju i ljudska prava ističe kao dio svoga identiteta.”, navodi se u, ovim povodom objavljenom, saopštenju za javnost neformalne grupe građana “Park prirode Trstionica i Boriva”.
