Nakon gotovo četiri godine od podnošenja krivične prijave Republičkom javnom tužilaštvu RS protiv odgovornih iz „Voda Srpske“, vodne inspekcije i gradske uprave i onih koji su izvodili zakonom zabranjene radove nasipanja na vodnom zemljištu kod tržnog centra Belamionix, od dobojskog Okružnog javnog tužilaštva dobijena je naredba o neprovođenju istrage.
Centar za humanu politiku i neformalna grupa građana „Da se ne ponovi maj 2014“ su, nakon što su više puta bezuspješno ukazivali na problem gradnje u velikom koritu rijeke Bosne koja je uticala na plavljenje Doboja 2014. godine, tražili od „Voda Srpske“ i vodne inspekcije da se uklone izgrađeni objekti i nasuti materijal iz velikog korita Bosne i krajem 2017. godine prijavili „Vodama Srpske“ i vodnoj inspekciji zakonom zabranjeno nasipanje materijala kod tržnog centra Belamionix, uz odbrambeni nasip na kojem se nalazi magistralni put.
Protiv dobojskog tužilaštva upućena je i pritužba zbog nepostupanja po uputi republičkog tužilaštva da se istraže navodi iz prijave, pogrešnog zaključivanja nakon izvršene provjere koja je potvrdila većinu navoda iz krivične prijave, neprovjeravanja navoda koji se odnose na ostale izgrađene objekte i nasuti materijal u velikom koritu rijeke Bosne i namjere da se zaštite prijavljeni.
Za razliku od prethodnih naredbi o neprovođenju istrage po više krivičnih prijava Centra za humanu politiku, u kojima uglavnom nisu provjeravani navodi, postupajući tužilac je u poslednjoj naredbi naveo dovoljno informacija koje ukazuju da je izvršena provjera i potvrđena većina navoda iz krivične prijave.
„Provjerom je utvrđeno da je prijavljeni vlasnik vodnog zemljišta kupovao zemljište sa namjerom da na njemu gradi hotel, benzinsku pumpu i druge objekte, nasipao vodno zemljište kako bi ga pripremio za gradnju. Bio je u koruptivnoj sprezi sa gradskim vlastima, kojima je dostavio zahtjev za izradu regulacionog plana kojim bi bila omogućena gradnja planiranih objekata, vodio upravne postupke i sporove za koje je znao da su izgubljeni, platio prekršajne kazne od 200 i 500 KM i četiri godine opstruisao nalog inspekcije da ukloni nasuti materijal. „Vode Srpske“ odbile su da prijavljenom vlasniku vodnog zemljišta daju privremenu vodnu dozvolu za gradnju i tužilaštvu su potvrdili da se u konkretnom slučaju radi o vodnom zemljištu na kome je zakonom izričito zabranjena gradnja i da nasuti materijal i izgrađeni objekti u vrijeme poplave imaju izrazito štetan uticaj na vode, vodno zemljište i vodozaštitne objekte, ali nisu kao odgovoran upravljač vodotoka i vodnog zemljišta vršili stalnu kontrolu i preduzimali adekvatne mjere nakon prijave o izvođenju zakonom zabranjenih radova na vodnom zemljištu kod Belamionix-a i izrade regulacionog plana“ – navode detalje o ovom predmetu iz CHP.
Takođe, i da prijavljeni vodni inspektori nisu postupali po službenoj dužnosti prilikom zakonom zabranjenog nasipanja vodnog zemljišta kod Belamionix-a, nisu postupali po prve dvije prijave Centra za humanu politiku od 30.11.2017. i 07.12.2017. godine i tek su 25.12.2017. godine izvršili prvi put inspekcijski pregled, kada su vlasniku vodnog zemljišta kod Belamionix-a zabranili nasipanje vodnog zemljišta, ali nisu naložili uklanjanje nasutog materijala. Prijavljeni iz gradske uprave su, pod koruptivnim uslovima, prihvatili zahtjev prijavljenog vlasnika vodnog zemljišta od 20.02.2018. godine i neuobičajeno brzo 28.02.2018. godine pristupili izradi regulacionog plana kako bi se omogućila gradnja i pogodovalo vlasniku vodnog zemljišta da izgradi planirani hotel, benzinsku pumpu i druge objekte i da višestruko uveća vrijednost vodnog zemljišta i opstruisali su uklanjanje nasutog materijala kada su taj posao povjerili Josipoviću, koji je i sam nasipao materijal i gradio objekte na drugoj lokaciji vodnog zemljišta.
Međutim, dobojsko tužilaštvo je propustilo da provjeri da je, na lokacijama kod buvljaka, benzinske pumpe „Petrić“, Elektro Doboja, preduzeća „Dušanić“, „Josipović“, „Đurković“ i još nekoliko drugih, nasipan materijal i građeni objekti u velikom koritu rijeke Bosne.
CHP tvrdi da su „Vode Srpske“ za desetak objekata koruptivno izdale privremene vodne dozvole bez zakonskog osnova, da većina objekata nema vodnu dozvolu, da je gradska uprava izdavala saglasnosti i odobrenja za građenje bez zakonskog osnova i da vodna inspekcija nije preduzimala zakonom propisane mjere kako bi spriječila gradnju i uklonila nasuti materijal. Takođe je propušteno da se provjeri da prijavljena gradska uprava godinama opstruiše da sprovede eksproprijaciju zemljišta koja bi obezbijedila uređenje korita rijeke Bosne po projektu koji je grad Doboj naručio i platio 2014. godine, kao i da postoji zahtjev gradske uprave upućen „Vodama Srpske“ da se revidira projekat iz 2014. godine kako bi se udovoljilo privatnim i koruptivnim interesima da se gradi na vodnom zemljištu.
U završnom dijelu obrazloženja naredbe o neprovođenju istrage postupajući tužilac zaključuje da „iz svega naprijed navedenog proizilazi da je u konkretnom slučaju proveden upravni, kao i prekršajni postupak, te upravni spor, a radi nasipanja napred navedene lokacije“ i „da je, od strane nadležne inspekcije, Lukavica Benjaminu naloženo da ukloni nasuti materijal i vrati zemljišne parcele u prvobitno stanje, ali se navedeno lice obratilo molbom za produženje roka za period do aprila 2022.godine“, što pokazuje postojanje razumijevanja i empatije za odgovorne, a nepostojanje razumijevanja i empatije za ugrožene od poplava, štetu od nekoliko stotina miliona KM u poplavama 2014. godine i 11 stradalih u poslednjim poplavama.
„To što je vođen upravni postupak i spor, što je nekome izrečena kazna od 200 i 500 KM u prekršajnom postupku i što je neko u protekle četiri godine trebao da ukloni nasuti materijal i nije ga uklonio, nema veze sa eventualnom krivičnom odgovornošću. Ovakav odnos postupajućeg tužioca prema prijavljenom vlasniku vodnog zemljišta i ostalim prijavljenim da nema krivične odgovornosti ako se ukloni nasuti materijal na vodnom zemljištu je isti kao kada bi nekoga ko je protivpravno stekao neku korist, izvršio krađu, nanio nekome tjelesnu povredu ili izvršio silovanje oslobodili krivične odgovornosti ako vrati stečenu imovinsku korist i ukradenu stvar, plati povrijeđenom liječenje ili oženi silovanu osobu. Neprovođenje istrage i negonjenje krivično odgovornih ima obilježja saučesništva i pomoći u izvršenju krivičnog djela ugrožavanja Doboja od poplava. Ozbiljna istraga i krivično gonjenje odgovornih za ugrožavanje i neštićenje Doboja od poplava značajno bi smanjila nezakonito i destruktivno ponašanje odgovornih i doprinijela bi smanjenoj ugroženosti i boljoj zaštićenosti Doboja od poplava“ – naveli su iz Centra za humanu politiku.
