Rudarska kompanija Adriatic Metals BH d.o.o., koja u Varešu gazduje rudnikom „Rupice“ povukla je tužbu protiv Hajrije Čobo, braniteljice prava na zdravu životnu sredinu iz Kaknja i predstavnicu NGG „Park prirode Trstionica i Boriva“, neformalne grupe lokalnih aktivista iz Kaknja koji se zalažu za zaštitu svojih šuma i rijeka.
Čobo se našla se na meti koncesionara iz Vareša, koji su je 12. decembra 2023. godine Općinskom sudu u Kaknju tužili za klevetu, tražeći od tužene naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2000 KM sa pripadajućim kamatama. Kao prilog tužbi, navedeni su medijski nastupi aktivistice koja zagovara pravo na pitku vodu, pa i statusi drugih osoba na „Facebook“ stranici „Zaštitimo Mehorić“ gdje se već duže vrijeme upozorava na evidentno ugrožavanje vodosnabdijevanja 30.000 stanovnika općine Kakanj, uzrokovano pripremnim radovima za otvaranje rudnika i nezakonitim krčenjem šume između Vareša i Kaknja.
Čobo nije pomoglo ni to što što su općinske vlasti Kaknja dostavile brojne dokumente, ne samo Adriatic Metals-u, već i na druge adrese nadležnih u Federaciji BiH, sa dokazima o ugroženosti kakanjskog vodovoda i bojazni građana za svoje zdravlje. Posebno su zabrinjavala upozorenja Javnog poduzeća „Vodokom“ Kakanj da su pojedine analize vode pokazivale pojavu teškog, i prema međunarodnim agencijama, kancerogenog metala kadmijuma. Radilo se o značajnom povećanju u odnosu na ranije stanje, kada nije bilo radova u vodozaštitnim zonama, odnosno u koritu rijeke Bukovice koja napaja Kakanj pitkom vodom.
U vezi ove tužbe, tokom sedam mjeseci od njenog podnošenja, u odbranu aktivistice su ustali brojni, ne samo ekolozi, već i eminentne ličnosti i udruženja u borbi za ljudska prava i zaštitu životne sredine, ne samo u BiH već i iz zemalja u okruženju, pa i iz drugih dijelova Evrope. Da li pod uticajem toga ili nečeg drugog, 09.05.2024. godine je Osnovni sud u Kaknju, kod koga je kao nadležnog vareško preduzeće Adriatic Metals BH d.o.o. pokrenulo parnicu, obavijestio Hajriju Čobo da je tužba protiv nje povučena.
„U toku je parnični postupak u pravnoj stvari tužioca Adriatic Metals BH d.o.o., kojeg zastupa Amela Ramić, protiv vas kao tužene, radi naknade štete zbog klevete, vrijednost spora 2.000 KM. Tužilac je podneskom od 26.04.2024. godine povukao tužbu u ovoj pravnoj stvari u odnosu na vas kao tuženu“ – obavjest je upućena iz kakanjskog Osnovnog suda, sa pojašnjenjem da se tužba može povući sve do zaključenja glavne rasprave, ukoliko tužena na to pristane.
Čobo je dobila rok od osam dana da se o tome izjasni, sa poukom, ukoliko u datom roku izostane njeno izjašnjenje, da će se smatrati da je pristala na poništenje tužbe.
„Nisam pristala da na taj način se završi ovaj slučaj, te sam odmah, idući dan 10.05.2024. godine obavijestila Sud da ne pristajem na povlačenje tužbe. Pozvala sam se na činjenicu da je u januaru ove godine Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila Rezoluciju 2531 (2024) i Preporuku 2267 (2024) protiv SLAPP tužbi i citirala na što se one odnose. Naš prijedlog da se, shodno tome, tužitelj odrekne tužbenog zahtjeva i da ga Sud Presudom obaveže na plaćanje troškova postupka“ – izjavila je Čobo za portal Antikorupcija.info i precizira da je kakanjski Sud njeno izjašnjenje službeno zaprimio 16.05.2024. godine.
Inače, aktivistkinja iz Kaknja je, na traženje Suda u Kaknju, odgovor na tužbu dostavila 11.01.2024. godine na, ni više ni manje nego 473 strane, sa brojnim dokumentima, među kojima su i video dokazi.
„Profesorica sam engleskog jezika i književnosti, diplomirana pravnica, magistarski kandidat na dvije pravne katedre, dugogodišnji prosvjetni radnik u osnovnim i srednjim školama, smatram da sam ugledan i častan član zajednice i šire. Borim se protiv korupcije i uništavanja životne sredine u svojoj zemlji. Braniteljica sam prava na životnu sredinu, djelujem kako bih podigla svijest o posljedicama rudarenja u svom rodnom gradu Kaknju, uključujući krčenje šuma, zagađenje okoliša i prirodne vodotoka u regionu, ali i zdravstvenih rizika koje predstavlja vađenje minerala sa teškim metalima i kancerogenim elementima.
Dana 12. decembra 2023. godine primila sam obavijest o tužbi za klevetu koju je podnijela britanska rudarska kompanija Adriatic Metals BH d.o.o. optuživši me za širenje lažnih informacija o kompaniji u medijima i putem svojih naloga na društvenim mrežama, te zahtijevajući naknadu za nanesenu štetu ugledu kompanije. Optužbe su se odnosile da radim kampanju za zaštitu šuma i vodotoka na podruĉju Kaknja od prijetnji koje predstavlja istraživanje i eksploataciju rude kompanije, te je pokrenuta strateška tužba protiv učešća javnosti (SLAPP). Tužitelj u tužbenom zahtjevu traži naknadu od 2.000 KM za nematerijalnu štetu. Kao braniteljica ljudskih prava (WHRD), zajedno sa grupom Park prirode Trstionica i Boriva zalažem se za zaštitu šuma i riječnih korita od maja 2022. godine, kada sam prvi put saznala da je u Mehoriću, u blizini rudnika na teritoriji izvan koncesionog polja, nelegalno izgrađena betonara. Po pritužbi nadležnima, izvršen je inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da je objekat izgrađen bez potrebnih dozvola, a lokalna kooperantska firma Trgošped kažnjena je novčano. Zgrada je ubrzo nakon toga srušena i iako je uprava Adriatic Metalsa obećala da će to područje obnoviti, nije bilo poboljšanja u radovima na restauraciji. Naprotiv, ugovorna kompanija je nastavila da siječe drveće i odlaže otpad na obale rijeka Boriva i Trstionica, sužavajući tok vodotoka, kao i da ga zagađuje“ – dio je iz Odgovora na tužbu aktivistkinje, a koji je u posjedu našeg portala.
Hajrija Čobo kaže da je i dalje u uvjerenju da se radi o tužbi koju svugdje u svijetu koriste takozvani investitori da utišaju građane koji upozoravaju na opasnosti od određenih aktivnosti. Smatra da je to način zaplašivanja, ali da je ni to ne može zaplašiti. Kao ni mnogo ozbiljnije stvari i opasnosti kojima se, kaže, izlaže.
„Ali se plašim živjeti sa zagađenom vodom. To treba da bude najveći strah svakom Kakanjcu. Obzirom da moj aktivizam podržavaju i Općina Kakanj i JP Vodokom, pozvala sam građanstvo da se aktivno uključi, pozivala sam i na proteste, ali je nažalost kod nas građanski neposluh i javno izražavanje nezadovoljstva na taj način još uvijek nedovoljno izražen.“ – kaže Čobo.
