Sporenja oko elektroenergetske eksploatacije vodnih zaliha pokraj Livna i Tomislavgrada uključuju više ekonomskih, ekoloških i političkih aspekata i dio su neriješenih problema u graničnom području između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Iz organizacije World Wildlife Fund (WWF) Adria u Livnu svojevremeno su konstatovali da „Najgora je okolnost činjenica da se vodom u slivu Cetine u BiH upravlja isključivo u interesu proizvodnje električne energije”.
Jedna od negativnih posljedica takve prakse i problemi su s kojim se suočava rijeka Plovuća, odnosno živi svijet u njoj i oko nje. A na koje je ovih dana neformalna grupa građana s područja mjesne zajednice Odžak-Ćaić (grad Livno), upozorila Fondaciju Atelje za društvene promjene – ACT, informišući ih o ekološkoj katastrofi na rijeci Plovući, koja protiče kroz Livanjsko polje i, mrežom kanala, korita i brana, preusmjerava se u akumulaciju Buško jezera, odakle se voda vodi do hidroelektrane “Orlovac” u mjestu Ruda u Hrvatskoj. Radi se o značajnom energetskom objektu za Republiku Hrvatsku, instalirane snage 237 MW, koji u posljednjih 30‐tak godina osigurava godišnju proizvodnju električne energije od oko 200‐500 GWh. No, radi se i o značajnoj šteti koja se, neadekvatnim upravljanjem, čini u Bosni i Hercegovini.
A svim navedenim procesima upravlja, direktno i posredno, Hrvatska elektroprivreda.
Lokalno stanovništvo, u svom obraćanju Fondaciji ACT izrazilo je zabrinutost je zbog suhog korita Plovuće (dio od “Ćaićkog ponora” do brane), u kojoj prvo nastaju privremene močvare u kojima ostaju zarobljeni ribe, rakovi i ostali akvatični organizmi, nakon čega iste također presuše, što dovodi do uginuća spomenutih životinja.
U nastojanjima da ukažu na ovaj problem i nužnost da se pronađe odgovarajuće rješenje, lokalno stanovništvo obratilo se i resornim ministarstvima Federacije BiH i Hrvatske, kao i inspekcijskim organima. No, odgovora nema.
U slučaju da se ovo nesavjesno gospodarenje vodama hitno ne okonča, najavljuju organizovanje protestnih skupova i podnošenje krivičnih prijava i tužbi. U čemu će im pomoć svakako pružiti i Fondacija Atelje za društvene promjene.
U svakom slučaju, ovo je još jedan prekogranični problem o kome bi vlasti dviju država trebale ozbiljno popričati. I konačno početi rješavati, umjesto gomilati probleme. A u rješavanju bi svakako bilo poželjno da uključe i civilno društvo, prije svega ekološka udruženja, iz obije zemlje.
