Postupajući po tužbi Ekološke udruga “Majski cvijet” Buna i Omladinskog kluba “Novi val” Blagaj, podnesenoj protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Kantonalni sud u Sarajevu donio je presudu da se tužba uvažava, odnodno sporno rješenje poništava i predmet vraća na ponovni postupak.

A rješenje koje je poništeno je, zapravo, rješenje o izdavanju okolinske dozvole firmi “Hercegovina građevinsko zanatstvo” d.o.o. Podružnica Obnovljivi izvori Mostar, za izgradnju i korištenje mini hidroelektrana Buna 1 i Buna 2, u koritu rijeke Neretve, nizvodno ispod utoka rijeke Bune u općini Mostar Jug. To je uski kanal kojim protiče Neretva, a preko sedrene barijere se u nju, na tom mjestu, ulijeva njena lijeva pritoka Buna.

Tužba je pokrenuta još 25.04.2016. nakon petomjesečnog prikrivanja rješenja o izdatoj dozvoli, odnosno odbijanja Ministarstva da ga dostavi nevladinim organizacijama koje se, u ime građana tog područja bore protiv izgradnje MHE, te su one do tog rješenja došle preko delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta.

Sud je osnovanim ocijenio čitav niz prigovora iz Tužbe:

– Okolinska dozvola nikada nije dostavljena tužiteljima kao zainteresovanoj stranci i direktnom učesniku u postupku ispred nevladinog sektora i lokalne zajednice na području Bune što je u suprotnosti sa odedbama Zakona o upravnom postupku FBiH i Zakona o zaštiti okoliša FBiH,

– Federalno ministarstvo okoliša i turizma nezakonito je vodilo javnu raspravu, sačinjeni zapisnik nije dostavljen strankama na uvid niti je potpisan, u istom nije navedeno ono što je rečeno nego samo ono što odgovara investitoru,

– Nadležno Ministarstvo nije obavijestilo zainteresovane stranke o prethodnoj procjeni uticaja na okoliš kako je to bilo dužno članom 58 stav 5 Zakona o zaštiti okoliša, a primjedbe koje je dostavio tužitelj na dokumentaciju nisu razmatrane,

– Prikrivena je činjenica da su se tužitelj i stanovništvo Blagaja, Bune i Mostara protivili izgradnji MHE,

– Zapisnik sa javne rasprave koju su organizovali WWF i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK nije vjerodostojan, nije blagovremeno dat na uvid zainteresovanim subjektima i više puta je mijenjan od strane tuženog  jer su se na ovim raspravama tužitelji i lokalna zajednica izričito protivili izgradnji MHE na lokalitetu koji je na Listi spomenika prirode još od 1970. godine.

Sud je odbio zahtjev Ministarstva za odbacivanje Tužbe i odbacio njegovo osporavanje navoda Tužbe.

I presudio:

“Imajući u vidu stanje spisa predmetne stvari, zakonske odredbe i razloge date u obrazloženju osporenog rješenja, navode tužbe i odgovora na tužbu, ovaj sud cijeni da osporeno rješenje nije doneseno na pravilan i zakonit način”.

U obrazloženju date presude, navedeno je da je Ministarstvo, donoseći ovo rješenje prekršilo odredbe članova 7, 133, 134 i 207 Zakona o upravnom postupku, te, članove 3, 10 i 58 Zakona o zaštiti okoliša FBiH.

Sud je konstatovao da iz obrazloženja rješenja nije vidljivo razmatranje podnesaka, obavijesti, deklaracija eksperata, akata kojim se predmetno područje proglašava spomenikom prirodne baštine i ribolovnom zonom i dr., čime je uskraćeno pravo javnosti na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ustavno pravo, te, pravo učestvovanja  u postupcima koji se vode u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša Federacije BiH.

Na žalost, predmet se samo vraća na ponovni postupak. Mada bi logično bilo da onaj kome je dokazano nezakonito postupanje, prikrivanje javnih dokumenata od javnosti i pokušaj prevare (u ovom slučaju Ministarstvo i Ministar, kao odgovorna osoba) odgovaraju za to. A ne da ponovo imaju priliku da odlučuju o radnjama za koje je sud dokazao da ih rade na nezakonit način.

A posebna je stvar da u našoj državi političari ne poznaju institut moralne odgovornosti, jer je prva stvar koja ovakvu presudu slijedi u razvijenim demokratskim društvima – ostavka. Prvo ministra, a onda i svih umiješanih u taj skandal.

Umjesto toga, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma javnosti su ponudili pokretanje procedure utvrđivanja odgovornosti voditelja postupka koji su radili okolišnu dozvolu za izgradnju mini hidroelektrana Buna 1 i Buna 2.