Komentari i analize

U Briselu su razočarani radom bh. vlasti u pandemiji, nema kredita bez ozbiljnih reformi

Ukrajina je stavila javni sektor pod kontrolu revozora iz Brisela da bi dobila kreditni aranžman od 1,2 milijarde eura. Našoj zemlji predstoji sličan put, mišljenje je ekonomiste Draška Aćimovića.

Aćimović podsjeća kako je jučer ukrajinski parlament odobrio potpisivanje ugovora s Evropskom unijom o povlačenju kredita u iznosu od 1,2 milijarde eura i to sa 249 glasova za, 106 suzdržano i samo 6 protiv.

“Uslovi za dobijanje ovog izuzetno povoljnog kredita, a uz to i specijalne dodatne finansijske pomoći su vezani za ispunjenje reformi od kojih su osnovne – povećanje transparentnosti i efikasnosti u nabavci medicinske opreme, uvođenje reformi u carinsku i poresku upravu, jačanje nezavisnosti, kontrole i efektivnog rada pravosuđa, povećanje transparentnosti u radu državne uprave uz veća ovlaštenja i nezavisnost agencije za borbu protiv kriminala te te uvođenje normativne zakonske baza za upravljanje javnim preduzećima na korporativnom principu uz kontrolu javnih nabavki i troškova, kaže on.

“Jedan od važnijih uslova je provedba presude ‘Sejdić i Finci’ kojom se mora dati pravo svakom građaninu BiH da se kandiduje za najviše funkcije u zemlji. Neusvajanjem te presude se smatra najvećim udarom na ljudska prava od vremena aparthejda”, kaže on.

Naglašava kako je Ukrajina jučerašnjim glasanjem sa samo šest glasova protiv pokazala veliku ozbiljnost i kako ona počinje sa odlučnim reformama koje će naravno biti teške i dolazit će na ozbiljne prepreke, ali je prvi veliki korak učinjen.

“Ako pogledamo ove mjere vidimo važne pravce koji jasno stavljaju do znanja da EU tačno zna gdje su problemi u zemljama koje zele ići ka Evropi. Velike nepravilnosti i kriminal u vrijeme pandemije traži centralizovanu nabavku medicinske opreme i lijekova pod kontrolom nezavisnih specijalista. Reforme u oblasti carina i poreza su povezane sa borbom protiv kriminala i tu se nadzorom stranih stručnjaka, a to je sistem koji je već isproban u nekim zemljama istočne Evrope koje su ušle u EU, i koji drastično povećava priliv novca u državnu kasu. Reorganizacijom i prelaženjem na korporativno upravljanje smanjuje se mogućnost samostalnog odlučivanja direktora javnih preduzeća, a cijeli sistem postaje transparentan i dioničarima, a to su u slučaju državnih preduzeća su građani”, izjavio je on.

U oku Brisela posebno je važno da javnost bude informisana o poslovnim kretanjima javnih kompanija, uspjehu ili neuspjehu te da za to menadžment bude nagrađen ili sankcionisan.

“Sve su ovo mjere koje trebaju izjednačiti uslove funkcionisanja sistema s Evropom. BiH je na raskrsnici, vremena je sve manje, a ekonomska situacija sve lošija. Ako se ne naprave ovi koraci koji trebaju dovesti do normalizacije u poslovanju državnih preduzeća i smanjenju kriminala i korupcije, BiH neće imati više sredstava ni za javnu administraciju, koja nije smanjena. Prema analizama u slučaju smanjenja korupcije i kriminala za jednu trećinu, pravosuđu i policiji bi se mogle povećati plate za polovinu. To je i put koji se trazi u okviru reformi da se poveća efikasnost i ujedno poveća stimulacija pravosudnim organima i policiji”, navodi Aćimović.

Bankarski sektor u našoj zemlji nije u nekom velikom problemu, dodaje, jer su profiti banaka rasli i samo za prošlu godinu bili su oko jedne milijarde KM što im daje dovoljno prostora da prevaziđu krizu, odobravaju moratorije na kredite…

“Većina banaka u BiH je u vlasništvu evropskih banaka i u slučaju da BiH krene putem reformi i oni će se intenzivirati jer su im na raspolaganju sredstva, ali i oni ne žele ulagati ako zemlja ne ide putem transformacije i transparentnosti. Evropski političari koji odlučuju o sredstvima suočeni su s velikim kritikama od strane sopstvenih građana da ne daju njihove novce zemljama koje ne poštuju elementarna prava i u kojima vlada kriminal i korupcija. Možda izjava jednog od njih najslikovitije govori o situaciji u kojoj se nalazi naša zemlja – neki bh. političari se ponašaju kao da su u kasinu, gube ali stalno povećavaju uloge misleći da će se vratiti na staro. Ne razumiju da se neće više ništa vratiti na staro. Pandemija je promijenila svijet i ništa više neće biti isto”, kazao je na kraju u razgovoru za Klix.ba Draško Aćimović.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije