Predstavnici te dvije zemlje su na sastanku s kolegama blokirale usvajanje budžeta Europske unije za idućih sedam godina. Desno-nacionalne vlade u Varšavi i Budimpešti, koje su izložene kritici zbog potkopavanja pravne države, uložile su veto na usvajanje zajedničkog proračuna koji se sastoji od 1,1 bilijuna eura redovnih sedmogodišnjih sredstava, ali i od dodatnih 750 milijardi za fond koji bi trebao pomoći u izlasku iz recesije izazvane pandemijom.
„Ucjena, samovolja, ropstvo”
Komisija Europske unije, Europski parlament i 27 zemalja-članica dogovorili su se o najvećem financijskom paketu u povijesti EU-a. U srpnju su na sastanku šefovi država i vlada proveli četiri dana i noći u pregovorima. Mađarska i Poljska odbijaju takozvani „mehanizam pravne države“, iako su se lideri EU-a (uključujući i čelnike te dvije zemlje) dogovorile u srpnju da je taj mehanizam dio financijskog paketa.
Tim mehanizmom bi države-članice mogle biti prisiljene da, na primjer, jamče neovisnost pravosuđa. U suprotnom gube pravo na novac iz budžeta Unije. Poljska i Mađarska su taj mehanizam nazvale „ucjenom”.
Mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga je najavila da Budimpešta neće praviti kompromise. Šef kabineta poljskog premijera, Michal Dworzczyk je izjavio da ostale članice Europske unije žele podvrgnuti Poljsku „samovoljnim odlukama činovnika EU-a”. Ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro je čak govorio o „institucionalnom ropstvu“ koje prijeti Poljskoj.
Njemačka kao predsjedavajuća članica Vijeća EU-a dopustila je taj diplomatski skandal da bi linije konfrontacije postale jasne. Veto Poljske i Mađarske na budžet koji bi pomogao da se „sanira” pandemijska kriza ocjenjuje se kao neviđena drskost. Mehanizam za kontrolu poštivanja pravila pravne države mogao je biti uspostavljen i bez glasova Poljske i Mađarske. S obzirom na to da nisu mogle to spriječiti, sada su te dvije zemlje blokirale proceduru po kojoj bi Europska komisija mogla početi podizati kredita. Proračun se usvaja jednoglasno.
Kriza u Uniji?
Jedan visokorangirani diplomat u Europskoj uniji izrazio je bojazan da bi sada moglo doći do „teških posljedica”. Prema njegovim riječima, EU se „vraća u krizu“. Ionako tijesno skrojeni rokovi za usvajanje zakona o budžetu, sada se vjerojatno neće moći ispuniti, pa novac za pomoć u pandemiji neće moći biti isplaćena u siječnju, kaže on. A na tome su inzistirale države koje su najteže pogođene pandemijom – Italija, Španjolska, Grčka i Francuska.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je godinama u klinču s Europskom komisijom zbog razlike u stavovima oko vladavine prava u Mađarskoj, u svom redovnom intervjuu na radiju u petak, rekao je da nema ništa protiv budžeta Europske unije i da će Mađarska kao i ranije redovito dobivati sredstva iz normalnog budžeta. Ali je dodao da njemu nije prijeko potreban fond pandemijske pomoći, koji je po njemu namijenjen zaduženim zemljama s juga.
Zastupnici Europskog parlamenta optužuju Orbana da je od ostatka EU-a načinio taoca kako bi spriječio mehanizam za kontrolu vladavine prava.
Što predbacuju Poljskoj i Mađarskoj?
Predsjednik demokršćanskog kluba zastupnika u Europskom parlamentu Manfred Weber iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) rekao je da mehanizam nije usmjeren protiv neke posebne zemlje. „Tko se ispravno ponaša, nema se čega bojati”, izjavio je on u Bruxellesu. Dodao je da mađarski premijer Orban i šef poljske vladajuće stranke Kazcynski nakon blokade budžeta to „moraju objasniti milijunima radnika, privrednika, gradonačelnika, studenata, znanstvenika i seljaka koji su računali s tim fondom”.
Protiv Poljske i Mađarske je godinama u tijeku postupak zbog kršenja načela pravne države. Otvoren je na temelju članka 7. Lisabonskog ugovora, ali ga zemlje-članice nevoljko guraju, pa i nema konkretne rezultate. Poljska čak ignorira presudu Europskog ustavnog suda o nedovoljnoj samostalnosti svojih sudaca. Jedino je privremeno suspendirano članstvo Orbanove stranke Fidesz u klubu demokršćana u Europskom parlamentu (EPP).
Interna kriza Europske unije bit će tema na video-konferenciji šefova država i vlada koja će se održati u četvrtak (19. studenog). Tema je ustvari pandemija. „Razmotrit ćemo sljedeće korake”, kaže jedan diplomat u Bruxellesu.
Angela Merkel, koja u ovom šestomjesečnom razdoblju predsjedava Unijom, konzultirat će se s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, kao i s predsjedavajućim Vijeća Charlesom Michelom o mogućim rješenjima. Predsjednica komisije još nije komentirala krizu budžeta. Europski diplomat koji želi ostati anoniman kaže da nitko ne zna koliko će trajati ova kriza izazvana vetom Varšave i Budimpešte.
