„Spasimo Drinu“ – Incijativa za sprječavanje gradnje postojećeg rješenja obaloutvrde na rijeci Drini

Da li je obaloutvrda na Drini predkorak za izgradnju hidrocentrale?

Nakon poplava koje su se desile 2010. godine uslijed velikih padavina i nekontrolisanog ispuštanja vode iz HE “Piva” Mratinje, predstavnici Grada Goražde i Kantona počeli su razgovarati sa Agencijom za vodno područje rijeke Save kako bi zajedno našli najbolje rješenje za zaštitu od poplava.

U tom periodu Svjetska banka je na osnovu projekta kojim je aplicirano, ponudila interventna sredstva koja su lokalne vlasti bez ikakvog prethodnog znanja o tome na koji će način sredstva trebati utrošiti ista i prihvatili.

Danas je dijelom tih sredstava u iznosu od 10 miliona KM na rijeci Drini izgrađena obaloutvrda koja na nekim mjestima doseže visinu od 11 m.

Spomenutim projektom, koji ima i svoj nastavak uzvodno, trajno je narušen ambijent življenja. Građani kažu da se zid naprosto kosi sa svim arhitektonskim, građevinskim, ekološkim standardima i standardima modernog življenja. Istog mišljena je i dio struke koji se zajedno sa njima aktivno bori da se stopira izgradnja i nastavak isplate sredstava Svjetske banke u iznosu od 20 miliona KM.

Većina sugrađana, onih kojima su kuće plavile zbog Drine, se izjasnilo da bi radije da im plavi i dalje, nego da ostatak života gledaju u zidove.

Amela Džafović-Kešan predstavnica neformalne grupe “Spasimo Drinu-građani grada Goražda” za Akta.ba je kazala da se prošlog četvrtak ispred ove grupe obratila i Gradskom vijeću koje je ponovo ignorisalo njihove zahtjeve da se zaustavi izgradnja betonskog bedema na obali ispod naselja Luka. Na sjednici Vijeća osam od 11 je bilo za prestanak gradnje. Ova grupa organizira proteste kako bi skrenula pažnju na ono šta će zid uraditi gradu i rijeci Drini koja nikada više neće biti ista.

“Iako je apsurdno naša jedina nada trenutno je Svjetska banka koja može zaustaviti priliv dodatnih sredstava za koje je Grad aplicirao, i time zaustaviti nastavak izgradnje obaloutvrda. Konstantno smo u kontaktu sa predstavnicima Svjetske banke i obećali su nam da neće isplatiti sredstva dok građani zajedno sa lokalnim vlastima ne nađu zajedničko rješenje”, kaže Džafović-Kešan  te dodaje da oni nastavljaju i dalje svoju borbu.

Izgradnja zida proteže se od mjesta Vitkovići duž cijelog grada gdje na nekim mjestima doseže visinu od devet do 11m visine. Na ovaj način rijeka Drina se stavlja u betonsko korito i jedini način na koji će se moći vidjeti jeste dronom ili sa nekogo od mostova, što je neprihvatljivo priča Džafović-Kešan.

Ono što javnost još zabrinjava jeste da je cjelokupan projekat možda samo priprema za izgradnju hidrocentrale.

“S obzirom da se u samom projektu ove aktivnosti smatraju kao iskorištavanje hidro-energetskog potencijala, mi kao građani dolazimo do zaključka da je ovo samo jedan od koraka i priprema za izgradnju hidrocentrale kojima su se građani Goražda odupirali oduvijek. Na Federalnom regulacionom planu je ucrtana izgradnja, na kantonalnom nije i sada se od građana skriva stvarno stanje i cilj cjelokupnog projekta”, kaže Džafović-Kešan .

Građani Goražda kažu, da ako se projekt nastavi na ovaj način, Goražde više neće biti grad na Drini, nego grad na zidovima. Džafović-Kešan ojašnjava da je cilj njihove grupe da se korito rijeke Drine vrati u prvobitno stanje. Oni stoje iza toga te će, ako bude potrebno, korito vratiti silom.

Ukupna vrijednost projekta je 40,2 miliona KM. Od Svjetske banke do sada je izdvojeno 10 miliona KM,  a građani će kako kažu na sve načine pokušati da spriječe isplatu preostalih 20 miliona KM za nastavak gradnje. Grad i Kanton obavezali su se da će izdvojiti još 10 miliona KM za ovaj projekat ali nakon što dobiju svih 30 miliona KM od Banke.

Gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović ranije je kazao da su oni kao lokalna zajednica imali veliki dio posla u smislu eksproprijacije i svih pripremnih radova i tehničke podrške, te da je sve spomenuto uspješno završeno. Kazao je da je cjelokupan projekat od velikog značaja za zajednicu i sigurnost stanovništva.

“Ovdje će obala biti jako lijepo uređena poslije završetka radova. Ponovo ćemo zasaditi drveće i sve ono što se uništilo. Biće i još više zasada nego što je bilo i mislim da ćemo vratiti izgled ovog šetališta i građani o tom ne treba da brinu. Projekat je vrijednosti preko 10 miliona KM koji finansira Svjetska banka. Zatražili smo novih 20 miliona KM koji su nam potrebni, za izgradnju obaloutvrde od mosta Žrtava Srebrenice prema centralnom mostu, zatim prema Baćcima i Vitkovićima i sa tih novih 20 miliona KM možemo konačno riješiti obaloutvrde u gradu Goraždu”, kazao je Ramović. Također je kazao da je za poplave iz 2010. kriv ljudski faktor, tačnije HE Piva.

Podsjećamo, Izvođač radova su dvije firme Mibral d.o.o. iz Sarajeva i firma Okac d.o.o iz Goražda. Ramović je kazao da je cjelokupnu proceduru oko odabira izvođača provodila Svjetska banka i Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

LAŽNI IZVJEŠTAJI PREMA SVJETSKOJ BANCI

Ibrahim Delić, poslanik u skupštini BPK za Akta.ba govori da ovo nije jedini primjer gdje se vlasti nisu bavile prvo projektima, njihovoj svrsi, načinu sprovedbe i značaju pa onda sredstvima, već je to urađeno obratno. Prihvatili su sredstva, sve je urađeno jako brzo, i sva ta brzina kako kaže donijela je danas ono što vidimo na Drini.

“Svjetska banka je obmanuta jer su im od samog početka dostavljane lažne informacije kao što su, da je izvršena neophodna eksproprijacija zemljišta, da je ljudima nadoknađena šteta od poplava, jednom riječju da je sve rađeno po zakonu. Danas mnogobrojen tužbe građana potvrđuju da je riječ o samovolji gradskih vlasti koje ne odustaju da Drinu stave u zidine”, kazao je Delić.

Delić pojašnjava da Svjetska banka kao jedna institucija od velikog značaja, ne samo za BiH već i svijet je ta koja bi trebala da vodi računa o tačnosti dostavljenih informacija i naravno da kazni i sankcioniše one koji su radili obmane. U ovom slučaju to je gradska služba koja nije dostavila tačne informacije, tu su još i Kantonalne vlasti ali i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

“U više navrata sam prošle godine na sjednicama postavljao pitanja i tražio odgovore od Ministarstva privrede, prostornog uređenja i urbanizma da li ova ministarstva imaju ikakve dokumente o spomenutom projektu,  ali su oni konstantno odbijali dati odgovore govoreći da Drina spada u prvu kategoriju vodnog značaja za Federaciju te da Agencija vodi sve poslove. Danas vidimo da to nije istina, jer su i Kanton i Grad Goražde direktno bili uključeni u donošenje svih odluka a ne Agencija na koju se sada prebacuje sva krivnja”, kaže Delić.

Prije samog početka izgradnje obaloutvrde u Goraždu na rijeci Drini nekolicina onih koji se u Skupštini Vlada BPK protive ovom projektu aktivno je u više navrata upozoravala da nešto nije u redu kada je izgradnja i utrošak oko 10,5 miliona KM u pitanju. Od spomenutih sredstava  8.5 miliona KM je kreditnih sredstava a 1,2 do 2 miliona KM treba da da Agencija za vodono područje rijeke Save.

“Konstantno smo upozoravali na neregularnosti ali smo isto tako bili i napadani od strane gradonačelnika i njegovih službi da radimo protiv projekta od značaja. Podjednako smo upozoravali i građane o tome šta se sprema izgraditi, da će pristup Drini biti onemogućen, da će se izgradnjom obaloutvrda  Drina potpuno biti skrivena od pogleda. Građanima nije ni prezentovan cjelokupan projekat kako će to u nastavku izgledati te je i opravdano njihovo nezadovoljstvo”, govori Delić.

NOVIH 20 MILIONA KM ZA NEPLAVNI DIO

Po njegovim riječima isti ovakav projekat planira se graditi uzvodno 6 km od centra grada.

Delić pojašnjava da su poplave iz 2010. godine pričinile štete u samom centru grada Goražda, ali ne i uzvodno gdje se planira utrošak novih 20 miliona KM.

“Uzvodno su uglavnom poljoprivredna zemljišta, travnjaci ili pašnjaci, tu nema naseljenih mjesta. 2010. na tom mjestu nije bilo materijalnih šteta kada su stambeni objekti u pitanju, ali ni šteta po poljoprivrednim usjevima jer su poplave bile u mjesecu kada nije bilo poljoprivrednih usjeva. Voda se nakon toga povukla u svoje korito i nisu načinjene štete. U narednih 1000 godina Drina se nikada neće izliti na ovom mjestu gdje planiraju utrošiti novih 20 miliona KM”, kaže on.

Kaže kako se ovdje radi o projektu od kojeg Grad Goražde neće imati nikakve koristi, te da je jasno da je riječ o “projektu” otimanja para.

“Grad trenutno ima velikih problem sa pitkom vodom, nemamo redovno napajanje a zadužujemo se za još 20 miliona KM za projekte od kojih oni koji bi trebali da imaju neku korist, istu neće imati”, govori.

Na pitanje da li je ovo predkorak za izgradnju hidrocentrale Delić kaže kako su prije par dana, imali javnu raspravu vezano za prostorni plan grada, gdje po planu, a potvrđeno je i od firmi koje su radile prostorni plan nema ucrtanih hidrocentrala.

“Ono što imamo kao provjeren podatak jeste da Federacija planira u svom energetskom programu izgradnju hidrocentrala i jedan od prioriteta im je izgradnja hidrocentrale Ustikolina. Na prvom mjestu bila je hidrocentrala Vranduk koja je nakon tri godine vraćana u prvobitno stanje a na drugom sad ostaje Ustikolina. Po dostupnim podacima ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je izgradnja obaloutvrda na Drini predkorak za hidrocentrale. Međutim, ovakav način ubrzavanja protoka Drine bez ikakve potrebe, pogotovo ako znamo da nismo imali materijalnih šteta uzvodno od Baćaka do Vitkovića, onemogućavanje slobodnog pristupa i pogleda na Drinu, može značiti samo jedno, a to je da su ovo samo priprema za gradnju hidrocentrale”, kazao je Delić.

Pogledaj više