„Borba protiv klimatskih promjena jedan je od ključnih prioriteta EU, koja si je postavila zahtjevne klimatske i energetske ciljeve”, izjavila je Joëlle Elvinger, članica Suda koja je predvodila reviziju “Potrošnja sredstava u području klime u okviru budžeta EU za period 2014.–2020. – prijavljeni iznos veći je od stvarnoga”. „Utvrdili smo da u periodu 2014. – 2020. određeni rashodi u okviru budžeta EU koji su prijavljeni kao povezani s klimom zapravo nisu bili relevantni za djelovanje u području klime. Zato smo iznijeli niz preporuka za bolje povezivanje rashoda EU s njegovim klimatskim i energetskim ciljevima.”
Poljoprivreda, infrastruktura i kohezija su glavna područja programa javne potrošnje EU za koja se navodi da su povezana s klimom.
Trenutna metoda praćenja efekata temelji se na pretpostavkama: njome se ne ocjenjuje konačni doprinos ostvarivanju klimatskih ciljeva EU, te, ne postoji sistem za praćenje klimatskih rezultata. Koeficijenti, koje Komisija dodjeljuje, nisu uvijek realistični: u pojedinim se slučajevima smatra da je potrošnja sredstava relevantna za klimu iako projekti i programi koji se podupiru tim sredstvima imaju malen ili nikakav efekat na klimu (npr. infrastruktura u ruralnim područjima). U drugim slučajevima ne uzimaju se u obzir moguće negativne posljedice (npr. negativan efekat emisija ugljika).
Izvještavanje o potrošnji u području klime, pritom, obilježeno je nedostatcima, što ga čini generalno nepouzdanim, poručuju revizori.
Prema nalazima revizorima, iznos potrošnje u području klime, u slučaju finansiranja poljoprivrede, u najvećoj je mjeri prikazan većim od stvarnoga – za gotovo 60 milijardi eura.
Komisija je, naime, prijavila da je 26% finansiranja poljoprivrede bilo relevantno za klimu, što čini otprilike polovinu ukupne potrošnje sredstava EU u području klime. Pri tome, emisije stakleničkih plinova na poljoprivrednim gazdinstvima u EU nisu zabilježile pad od 2010.
Slično tome, revizori smatraju da je Komisija precijenila mjeru u kojoj su ključni podsektori finansiranja infrastrukture i kohezije, kao što su željeznički promet, električna energija i biomasa doprinijeli klimatskim pitanjima.
Služeći se primjerenijim koeficijentima revizori su izračunali da udio budžeta EU koji je relevantan za klimu vjerojatno iznosi oko 13% (otprilike 144 milijarde eura), umjesto prijavljenih 20%.
Revizori upozoravaju i na rizik da planirani ili rezervisani iznosi neće biti potrošeni, što bi moglo dodatno vještački povećati prijavljenu potrošnju u području klime.
Revizori izražavaju zabrinutost i u pogledu pouzdanosti budućeg izvještavanja o klimi, za period 2021.–2027. Naime, i pored datih konkretnih preporuka za poboljšanja, u ovom kontekstu, većina problema utvrđenih za period 2014.–2020. i dalje nije otklonjena. Što je neka vrsta neočekivane i neprihvatljive “balkanizacije” u funkcionisanju evropskih institucija.
