Na današnji dan prije deceniju započelo je plavljenje većeg dijela Bosne i Hercegovine, kada je samo u periodu od 48 sati (13-14. maja 2014.) u nekim njenim područjima palo i do 150 l/m². Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja.
Međutim, ostaće zabilježeno u istoriji da je Vlada Federacije BiH tek 15. maja proglasila stanje prirodne nesreće, a Vlada Republike Srpske tek 17. maja proglasila izvanrednu situaciju na cijelom području ovog entiteta.
Poplave i klizišta iz maja 2014. u BiH su sa sobom odnijele i ljudske živote, a materijalna šteta je procjenjena na 3,9 milijardi KM. Da li je šteta mogla biti manja, da li se mogla preduprijediti i da li su nadležne institucije i pojedinci mogli adekvatnije reagovati, to su pitanja na koje je bilo potrebno najhitnije odgovoriti. Odgovor nije bio samo bitan zbog traženja odgovornosti institucija vlasti, koja je neupitno trebala biti veća, nego prije svega zbog opasnosti da se ova situacija ne bi ponovila u istom ili većem obimu i da se ne bi ponovo platila visoka cijena nefunkcionalnog sistema. Ali…
Cijelu deceniju nakon tih katastrofalnih poplava ispostavilo se da nadležni nisu pokazali ni minimum moralne odgovornosti, te niko nije podnio ostavku, a što se tiče krivične, jedini sudski proces pokrenut je protiv bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića (aktuelnog poslanika SNSD-a u predstavničmo domu državnog parlamenta) i šefa Civilne zaštite u tom gradu Milka Vidakovića, zbog odgovornosti za 11 smrtno stradalih, materijalnu štetu i potapanje Doboja. No i to suđenje je počelo tek krajem avgusta prošle godine i sve više liči na farsu.
Dešavanja u maju 2014. godine bila su tragična demonstracija neefikasnosti u djelovanju vlasti u BiH, pri čemu se iza izgovora o složenosti strukture vlasti u državi i podijeljenim nadležnostima, zapravo, krije kombinacija nesposobnosti, neznanja, svjesnog kockanja sa životima građana i sistemske korupcije. A i pored proživljene tragedije, sistem se, od strane političkih moćnika, i u nastavku, sve do današnjih dana, odbija izgrađivati, nego ga se destruira i odbija svaki oblik saradnje. Jer se, naravno, u podijeljenom, neizgrađenom, nefunkcionalnom sistemu lakše sakrivaju i nesposobnost i nerad i kriminal i korupcija.
„Izražavamo otvorenu bojazan da bi Bosnu i Hercegovinu zbog svega toga mogao ponovo zadesiti isti scenarij i da bi nam bio znatno sporiji ekonomski oporavak. Priroda je pokazala u maju mjesecu 2014. godine da apsolutno ne priznaje bilo kakve administrativne granice. Rijeke su se nemilice izljevale i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. A građanima Bosne i Hercegovine apsolutno nije bilo bitno na koju stranu entitetske granice da bježe u pokušaju da spasu živote i materijalna dobra, kao što im nije bitno bilo od koga pomoć dolazi. Građani su se okrenuli jedni drugima kada je to bilo najpotrebnije i u tim trenucima sve administrativne granice, nacionalne tenzije, i sve drugo čime nas vlasti godinama “truju” bilo je izbrisano jednim potezom“ – upozorili su iz Centra civilnih inicijativa nakon izdavanja publikacije „Poplave u BiH – elementarne nepogode i/ili nistitucionalna neiefikasnost“, koja je ugledala svjetlost dana par godina nakon tih poplava.
Ukazali su, između ostalog, da su u RS ingerencije nad upravljanjem vodama podjeljenje između Vlade RS, posredstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i lokalne zajednice. Da je u Federaciji BiH upravljačka struktura još složenija. Upravljanje vodama je u podjeljenoj odgovornosti između Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ali i kantonalnih ministarstva u čijoj nadležnosti je resor voda, uz takođe određene odgovornosti i vlasti na lokalnom nivou.
Inače, u Federaciji BiH, prema toj publikaciji CCI, jednu od ključnih uloga u upravljanju vodama i realizaciji preventivnih mjera po pitanju poplava ima Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. U ovom entitetu je specifična situacija po tome što svaki od deset kantona ima i svoje kantonalno ministarstvo nadležno za zaštitu voda i vodosnabdjevanje, zašitu od poplava i erozije, te planiranje razvoja sektora voda. Po još uvijek važećem federalnom Zakonu o vodama upravljanje vodama u ovom entitetu u nadležnosti je Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, te grada/opštine.
Vjerovatno su ove činjenice i desetogodišnjica od katastrofalnih poplava koje su 2014. godine pogodile i Federaciju bile razlog da federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić upriliči 06.05.2024. godine posjetu Agenciji za vodno područje rijeke Save Sarajevo, koja je nadlažna za upravljanje vodotokom. Formalno, kao razlog navedena je prezentacija informacionog sistema voda AVP Sava, odnosno platforme za upravljanje poplavama. Osim ministra PVŠ Hrnjića, u posjeti je bila i ministrice okoliša i turizma Nasiha Pozder, kao i predstavnici Federalne uprave civilne zaštite. Domaćin im je bio v.d. direktor Agencije Sejad Delić, sa saradnicima.
“Bosna i Hercegovina je kao i ostale Evropske države prihvatila obavezu uspostave Informacionog sistema voda. Informacioni sistem voda omogućava stručno, sistematsko i kontinuirano prikupljanje i obradu podataka, pregled, analizu, modeliranje i prezentaciju prostornih i ostalih informacija iz sektora voda u cilju ostvarenja strateških, planskih i operativnih zadataka od značaja za upravljanje vodama. Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo je tokom posljednjih 18 godina razvijala i uspostavila novi moderan Informacioni sistem voda u okviru svojih redovnih aktivnosti.
Kako bi se unaprijedila organizacija odbrane od poplava, preventivno djelovalo u smislu provođenja nestrukturnih i strukturnih mjera definisanih planom upravljanja rizikom od poplava… u postojeću platformu ISV-a implementirana je IT platforma za upravljanje poplavama koja na moderan i efikasan način objedinjava relevantne podatke, omogućava brz i jednostavan pristup potrebnim podacima pohranjenim u ISV, te uz podatke koje druge nadležne institucije razmjenjuju kroz različite servise daje podršku u odlučivanju prilikom organizacije i provođenja akcija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u toku poplavnih događaja, odbrane od poplave na zaštitnim vodnim objektima, te i na takav način doprinosi u ublažavanju štetnih posljedica po ljudsko zdravlje i okoliš” – saopštili su o ovom skupu iz Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo.
Osim nepripremljenosti za vanredne situacije, neulaganja u infrastrukturu u cilju zaštite građana i materijalnih dobara, nezakonitog dozvoljavanja gradnje u vodoplavnom području, i nedovoljne saradnje i koordinacije vlasti na različitim nivoima, kada je u pitanju problematika upravljanja vodama, jedan od ključnih uzročnika poplava koje su zadesile BiH 2014. godine i kasnijih manjih sporadičnih je i problem neadekvatne, nekontrolisane, i najčešće koruptivne, eksploatacije šljunka, koja u BiH postoji i izražena je u poslednjih par desetljeća. Posljedice njegovog postojanja su višestruke i najviše se ogledaju u uništavanju riječnih korita, poljoprivrednog zemljišta uz vodotokove, te direktnom ugožavanju stambenih i poslovnih objekata, saobraćajnica u blizini korita rijeka.
Konkretno, da su i nečišćenje korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja i nekontrolisana eksploatacija šljunka, osim što su protuzakoniti, destruktivni i oštećuju budžet, istovremeno i među glavnim uzročnicima poplava (uključujući i katastrofu iz 2014. godine), ukazuju unazad četiri godine intenzivno i aktivisti koji se u Federaciji BiH i RS bore protiv nelagalne eksploatacije šljunka.
„Ujutro u srijedu 15. maja ćemo se na prigodan način, okupljanjem u Doboju, prisjetiti tih tragičnih događaja, koji su u ovom gradu kulminirali na taj dan. Akcenat ćemo staviti na iskustva koja su proživjeli obični građani, a svoje stavove iznijeće i stručnjaci iz oblasti upravljanja vodama“ – najavio je za portal Antikorupcija.info predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović koji je formirao NGG „Da se ne ponovi maj 2024.“, a CHP-u će se na skupu u Doboju pridružiti i aktivisti NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ i „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“.
