Da vlast na različite načine koristi pandemijsku krizu pokazuje i aktuelni slučaj u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, na koji upozoravaju iz udruženja građana “Jer nas se tiče”.

Naime, na zvaničnoj stranici Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK postavljen je poziv za javnu raspravu o, u februaru objavljenom, Planu upravljanja otpadom na području HNK za period 2021.-2026. godina. I navedeno se javna rasprava “S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju”, neće organizovati uobičajeno, kao javni skup sa fizičkim prisustvom, nego – ONLINE.

I navedeno: “Molimo da vaše primjedbe, mišljenja i prijedloge dostavite na adresu Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije pisanim putem poštom ili putem faksa na  broj: 036/552-806 ili na e-mail: okolis@mtto-hnz-k.ba, najkasnije do 12. ožujka 2021. godine.”

Iz udruženja građana “Jer nas se tiče” su ovakav vid javne rasprave su nazvali neregularnim, te, izrazili sumnju da se na ovaj način pokušava uskratiti mogućnost iskazivanja mišljenja brojnim građanima a i umanjiti uticaj i značaj njihovog stava i onim koji u “javnoj raspravi” (ako se nešto ovako uopšte može zvati javnom raspravom) budu učestvovali.

A da je krajnji cilj pokušaj da se svojevrsnom manipulacijom progura, za građane, neprihvatljivo rješenje. Rješenje, odnosno Plan, koji u sebi, umjesto konačnog gašenja i sanacije deponije “Uborak”, sadrži namjeru njenog proširenja i nastavka rada.

“Objavljen je Plan upravljanja otpadom na području HNK/Ž za period 2021-2026, u kojem se, između ostalog, navodi kako se deponija na Uborku planira prošiti, a osim otpada iz Širokog Brijega, Ljubuškog i Gruda, počne primati i otpad iz Stoca, Čapljine, Prozora, Konjica i Jablanice.”, naveli su iz “Jer nas se tiče”, na svojoj Facebook stranici. Ističući:

“U slučaju usvajanja ovakvog plana, koji je protiv volje i interesa građana, započet ćemo blokadu deponije na Uborku, kao i proteste ispred resornog Ministarstva.”

Danas, 12.03., posljednji dan za dostavljanje primjedbi od strane građana udruženje “Jer nas se tiče” je predalo detaljan tekst argumentovanih primjedbi na Plan Ministarstva, koji je (su)potpisalo i više od 250 građana.

Kompletan tekst možete pričati u nastavku:

PRIMJEDBE GRAĐANA NA DOKUMENT “PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM NA PODRUČJU HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE”

Građanima Bjelopoljske kotline, ali i cijelokupnog grada Mostara, radom Regionalne deponije Uborak na ekološki neprihvatljiv način godinama su ugrožena osnovna ljudska prava na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš, propisana Ustavom i članom 3. Zakona o zaštiti okoliša FBiH.

Građani se već dvije godine bore svim pravnim sredstvima i građanskim aktivizmom da se konačno zatvori i sanira deponija Uborak, jer se na nju i dalje dovozi otpad iz gradova i općina HNŽ-a te Zapadnohercegovačke županije (Grude, Ljubuški i Široki Brijeg), a njeni kapaciteti su odavno prebukirani, zbog brojnih neregularnosti navedenih u Rješenju Federalnog Ministarstva okoliša i turizma broj: UPI 05/2 -23-11-96/19 od 11.09.2019.g nema izdanu okolinsku dozvolu, brojnim Rješenjima Federalnog inspektora je utvrđeno da deponija Uborak nema potrebne uvjete za rad i dr.

Pored ostalog Rješenjima Federalnog inspektora za izvršenje mjera od 05.11.2015.g., 04.02.2016.g., 31.10.2018g., 28.05.2019.g. i 11.06.2019.g. ukazano je na sljedeće:

-neugodni mirisi i mnoštvo ptica koje kruže iznad otvorenog tijela deponije, otpad je nedovoljno selektiran prije samog odlaganja,

-dovoz 140 t komunalnog otpada od čega je 40% građevinskog , animalnog i drugih vrsta zbog čega rad selektivnice nije moguć u skladu sa njenom namjenom,

-od 01.09.2015.g. do dana nadzora 05.11.2015.g. nije izvršeno niti jedno mjerenje emisija u okoliš,

-deponija je počela primati otpad 01.09.2015.g.,  predstavka građana inspekciji datira 20 dana prije početka rada, a inspekcijski nalaz dva mjeseca poslije, što znači da je deponija od početka primanja otpada kršila standarde zaštite okoliša i upravljanja otpadom na okolišno prihvatljiv način ,

-obodni kanal oko deponije zatrpapan je sadržajem deponije, te je voda vidno zamućena i crne je boje, kanal se prelijeva preko zemljanog protupožarnog puta oko deponije i odlazi nekontrolisano, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda još nije izgrađeno,

-na lokaciji deponije nalazi se i separator ulja i masti koji odvaja zauljenu vodu sa manipulativnih asfaltiranih površina , od momenta kada je deponija započela rad operator nije vršio pražnjenje sadržaja.

Sve naprijed navedeno predstavlja neposrednu opasnost od zaraze građana, opasnost od zloćudnih bolesti koje su u porastu kod građana Mostara proteklih godina, a u naseljima nadomak deponije svaki dan od karcinoma umire najmanje jedna osoba o čemu svjedoči i Izvješće o zdravstvenom stanju stanovnika HNŽ/K.

Dakle, situacija sa deponijom Uborak je zaista alarmantna, pa je jedino rješenje što hitnije zatvaranje i saniranje ove deponije, pronalazak nove lokacije i izmještanje Regionalne deponije za područje HNŽ/K na novu lokaciju.

Međutim, uvidom u dokument „Plan upravljanja otpadom na području HNŽ “ objavljen online na stranici Ministarstva, građanima jedino prihvatljivo rješenje – zatvaranje i sanacija deponije Uborak u obuhvaćenom razdoblju od 2021.g. do 2026.g. – ovaj Plan skoro nikako ne spominje. Umjesto toga ovim Planom potencira se kako RD Buđevci Uborak u Mostaru treba hitno izgradnju nove odlagališne plohe da bi mogla primati dodatni otpad u bliskoj budućnosti što je neprihvatljivo, pa su primjedbe građana na dokument „Plan upravljanja otpadom na području HNŽ “ u razdoblju 2021.g. -2026.g.  sljedeće:

1. Na stranicama 82, 83, 84 i 86 Plana netačni su mnogi navodi, a naročito da se „trenutno deponijom relativno dobro upravlja“, jer je stanje na deponiji katastrofalno o čemu svjedoče fotografije i video prilozi koje vam građani dostavljaju u prilogu ovog podneska; da “pronalazak lokacije, izrada studija i istraživanja iziskuju znatno vremensko razdoblje te će stoga ovaj Plan predvidjeti aktivnosti koje mogu ublažiti probleme u narednih 5 godina, uključujući i odvoz smeća na deponiju „Uborak“ jer procedura pronalska nove lokacije traje već evo godinu dana i ovaj Plan treba da se bazira na hitnost okončanja ovog postupka i planiranje premještanja RD, te saniranje prebukirane deponije Uborak, a ne aktivnostima proširenja deponije Uborak u narednih 5 godina što je NEPRIHVATLJIVO I BEZOBZIRNO, a rok za „pronalazak nove lokacije “ i radnje koje se vežu za to nerealno je dug.

Ovdje treba napomenuti da je deponija Uborak već nelegalno proširena kada je izgrađena Kaseta 2 Deponije koja nije ucrtana u prostorni plan, nema potrebne dozvole i smještena je na reciklažnom prostoru o čemu svjedoči i rješenje Federalne uprave za inspekcijske poslove. Ovo nelegalno proširenje napravljeno je za rekordnih 5 dana što svjedoči brzini nadležnih na izgradnji onoga do čega im je stalo, a ono do čega je stalo građanima odgađa se za budućnost od najmanje idućih 5 godina.

2. Zabrinjavajući su navodi na strani 123 i 124 Plana, naročito dio koji kaže „Ova Regionalna deponija bi potencijalno mogla obuhvatiti još dvije dodatne općine (Čitluk i Čapljina) i dostići ukupnu potencijalnu godišnju količinu otpada od približno74.000 tona/god.Međutim, Regionalna deponija čvrstog otpada „Uborak–Buđevci“ treba hitno izgradnju nove odlagališne plohe da bi mogla primati dodatni otpad u bliskoj budućnosti.Posušje je još jedna općina koja bi se mogla dodati području obuhvata deponije u Mostaru, u zavisnosti od izvodljivosti izgradnjejeftine pretovarne stanice i prijevoza otpada iz ove općine.“ jer je opet napominjemo stanje na deponiji katastrofalno i nelegalno se na ovu deponiju odlaže otpad sa dosadašnjih općina i gradova, pa je strašno „potencijalno“ planirati da bi se „potencijalno“ mogle obuhvatiti još dvije ili više dodatne općine. Naglašavamo građani su oboljeli od zloćudnih bolesti, smrad koji se u naselja zbog ruže vjetrova nanosi je nesnosan, 10 km od gradske jezgre je udaljena deponija a od prvih kuća planirano proširenje udaljeno je 10 m, u blizini je vinograda i rijeke Neretve na šta podzemnim vodama utiče na iste, poslovna zona u koju je grad uložio milione zatrpana je otpacima koje nanosi vjetar sa Uborka, mnoštvo ptica i pasa lutalica se skuplja u krugu deponije što stvara potencijalnu prijetnju zarazom svih građana Mostara i šire, dugogodišnje odlaganje svih vrsta otpada na deponiju dodatno je uništilo floru i faunu na području oko deponije i dr.
3. Na strani 108 Plana navodi se da je „neophodno uložiti značajna sredstva u planiranje jer u tom slučaju deponija Uborak treba proširenje kapaciteta da bi mogla prihvatiti otpad više općina” umjesto da se sredstva usmjere na postepenu sanaciju Uborka, a ne na proširenje ionako već prebukirane deponije Uborak.
4. Građani zbog već navedenih primjedbi prigovaraju sadržaju tabele „Operativni ciljevi Plana upravljanja otpadom na području HNŽ 2021-2026.g.“ na str. 135 i 136. Plana iz razloga što je tačkom 1.3. Izvršiti terenska istraživanja, izraditi nužne Studije, razmotriti i donijeti odluku i potencijalnonovoj lokaciji za novu Regionalnu deponiju planirana realizacija tek 2026.g., a 3. 1 Izgradnja nove odlagališne plohe na Regionalnoj deponiji Uborak  predviđena do 2023.g. što je nedopustivo.
5. Također, nelogično i vrlo zabrinjavajuće je „za izgradnju nove odlagališne plohe na RD Uborak“ koja bi vjerovatno trebala po Planu predstavljati privremenu lokaciju planirati Akcijskim planom na strani 138. sredstva u iznosu od 3.200.000 KM, a za „potencijalno novu lokaciju za novu Regionalnu deponiju“  koja bi trebala predstavljati trajno rješenje predvidjeti sredstva u iznosu od 200.000 KM.
6. Građani smatraju da se njihov glas održavanjem online javne rasprave povodom ovog dokumenta neće u potpunosti čuti, jer je nemoguće da brojni građani koji su zainteresovani za učešće na ovoj javnoj raspravi na istoj koja bi bila održana online zaista i prisustvuju. Uvažavajući situaciju nastalu zbog pandemije Covid 19 građani predlažu da se ova javna rasprava održi na području neke od općina HNŽ/K na otvorenom uz pridržavanje epidemioloških mjera i distance među učesnicima, kako bi na ravnopravan način građani svih dobnih skupina, građani sa ograničenim mogućnostima pristupa internetu ili bez znanja o radu na računaru, a koji su zainteresovani za učešće na ovoj javnoj raspravi mogli ostvariti svoje pravo na neposredno učestvovanje građana u pitanjima koja ih se tiču na način propisan Zakonom o zaštiti životne sredine , Zakonom o upravljanju otpadom, Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH i dr.

Građani predlažu da nadležni razmotre i usvoje prigovore navedene u ovom podnesku „Primjedbe građana na dokument Plana upravljanja otpadom na području HNŽ“, da iznađu drugo prijelazno rješenje do okončanja postupka pronalaženja nove lokacije za Regionalnu deponiju, te da što hitnije pristupe zatvaranju RD Uborak i sanaciji iste, te  pronalasku nove lokacije i izmještanju RD na novu lokaciju.