Federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić proglasio je ništavnim urbanističku saglasnost i odobrenje za gradnju obaloutvrda u ovom gradu Službe za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i raseljena lica tadašnje Općine Goražde.

Kako se navodi u rješenju, „Općina Goražde putem svoje službe nije bila nadležna za izdavanje navedenih rješenja koja se oglašavaju ništavim jer za izvođenje navedenih radova urbanističku saglasnost je moglo izdati isključivo Federalno ministarstvo prostornog uređenja kao nadležan organ uprave“.

GRAĐANI ZADOVOLJNI ODLUKOM

Rješenje federalnog ministarstva još jedna je potvrda Žurnalovog pisanja. Naime, prethodno su federalni urbanistički inspektori izvršili inspekcijski nadzor u Gradskoj upravi Grada Goražda. Ustanovili su kako je navedene dozvole za obaloutvrde izdao nenadležni organ, te su tražili od ministarstva da oglasi rješenja ništavim.

To je Federalno ministarstvo prostornog uređenja i uradilo, a iz neformalne grupa građana Goražda, okupljenih oko kampanje „Spasimo Drinu“, za Žurnal su rekli kako su zadovoljni odlukom ministarstva.

„Izgleda da je izvršna vlast napokon počela raditi svoj posao. Istina, dosta kasno, ali je počela“, kratko su nam rekli predstavnici ove grupe.

Rješenje federalnog ministra prostornog uređenja je konačno, te nije dopuštena žalba. Umjesto toga, može se pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog kantonalnog suda.

Gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović nije bio raspoložen za telefonski razgovor. Podsjetimo samo da je ranije Ramović govorio kako je čitav ovaj proces „politika“ i da se „sve to radi jer je izborna godina“.

Inače, Ramović je i ove godine kandidat NBL-a za gradonačelnika Goražda. Funkciju gradonačelnika, ranije načelnika, obnaša još od 2008. godine. Kako je ranije govorio, projekat obaloutvrda jedan je od najvećih u ovom gradu još od rata. S obzirom na sada već dokazane nepravilnosti u vezi s ovim projektom, pitanje je da li će i u kojoj mjeri to utjecati na povjerenje građana koje je Ramović uživao u prethodnim godinama.

RUŠENJE ILI NAKNADNO LEGALIZIRANJE? 

Nakon što su rješenja oglašena ništavim, na redu je opet Federalna uprava za inspekcijske poslove. S obzirom na to da obaloutvrde sada, praktično, nemaju dozvole nadležnih organa, federalni inspektori bi trebali prvo zaustaviti sve radove, a potom donijeti naredbu o rušenju spornih objekata.

Međutim, svjedoci smo kako se u BiH mnogi objekti prvo izgrade, a nakon toga i legaliziraju. Iz neformalne grupe građana ističu kako su oni apsolutno protiv toga.

„Bespravna gradnja je uvijek bila krivično djelo. Legalizacija objekta koji je protuzakonito dobio urbanističku saglasnost i odobrenje za građenje bila bi dvostruko protuzakonita. S obzirom na sve okolnosti, objekat ne može dobiti upotrebnu dozvolu. A, objekat koji ne može dobiti upotrebnu dozvolu, ruši se na trošak odgovornih u postupku do građenja, uz naknadu izvođaču rušenja i vraćanja u prvobitno stanje“, navode oni.

Podsjetimo i na to da su nezadovoljni građani nekoliko puta jasno rekli kako oni nisu protiv gradnje novih obaloutvrda, ali da traže estetski prihvatljivije rješenje.

Žurnal je već nekoliko puta pisao o spornim obaloutvrdama u Goraždu. Radovi na njihovoj izgradnji počeli su u aprilu 2019. godine, nakon što je Svjetska banka odobrila kreditna sredstva. Vrijednost investicije procijenjena je na oko 10 i po miliona maraka, a gradonačelnik Ramović je ranije najavio novo zaduženje kod Svjetske banke od oko 20 miliona za druge projekte u vezi s gradnjom obaloutvrda.

Od samog početka gradnje, mnoge stvari bile su sporne. Tako je nekim Goraždanima uzurpirano zemljište zbog izgradnje obaloutvrda, a da ih o tome niko nije ni obavijestio. Zbog toga su se neki od njih obratili kantonalnoj inspektorici, koja je još u septembru 2019. godine ustanovila kako se „sistemski provode nezakonite radnje od strane investitora, projektanta, organa koji izdaje odobrenje za građenje, izvođača i nadzora“.

Kap koja je prelila čašu bila je gradnja obaloutvrde u goraždanskom naselju Luka. Naime, u tom dijelu grada obaloutvrda je napravljena u obliku zida, te je mještane fizički odvojila od same rijeke Drine. Nakon toga građani Goražda nekoliko puta organizuju i protestne šetnje na kojima javno izražavaju nezadovoljstvo urađenim poslom. Reagiralo je i Gradsko vijeće Grada Goražda, koje je donijelo zaključak u kojem se navodi da se „izričito protive izgradnji obaloutvrda na desnoj i lijevoj obali rijeke Drine u naselju Luka“.

Priča je došla i do Svjetske banke koja je osigurala kreditna sredstva za izgradnju obaloutvrda. S predstavnicima ove institucije sastali su se predstavnici Naše stranke koji su ih informisali o svim žalbama građana, te su Svjetskoj banci proslijeđeni i materijalni dokazi u vezi s navodima iz žalbi građana.