Klimatske promjene povećale su opasnost od raznih prirodnih katastrofa, uključujući i poplave. I, kao što smo to nedavno vidjeli u stravičnim posljedicama nevremena u Evropi, dodatno povećale potrebu preventivnih zaštitnih mjera i pravovremene reakcije vlasti, kojom se posljedice nesreće mogu smanjiti i spasiti ljudski životi, pa i materijalna dobra. I, u sklopu toga, povećali potrebu sankcionisanja svakog ponašanja koje potencijalno povećava mogućnost nesreće pri određenim vremenskim nepogodama.
Upravo na tu potrebu, da vlast reaguje odmah, na očigledne primjere dovođenja čitavih područja, uključujući i gradska u opasnost od ponavljanja katastrofe koja je našu zemlju zahvatila u maju 2014., već godinama upozoravaju aktivisti iz Doboja, koji je bio jedna od najtežih žrtava tih poplava.
Grupa građana okupljenih oko inicijative „Da se ne ponovi maj 2014.“ tako je, nastavljajući svoju upornu borbu protiv nemara, nazainteresovanosti i korupcije lokalne vlasti i institucija u RS i za obezbjeđenje veće zaštite ljudskih života i materijalnih dobara od poplava, prijavila Vodama Srpske, Vodnoj inspekciji i Republičkom javnom tužilaštvu, deponovanje materijala uz korito rijeke Bosne u dobojskom naselju Pločnik, kao i izgrađene objekte za separaciju šljunka i proizvodnju betona u neposrednoj blizini.
„Navedeno deponovanje materijala i gradnja objekata zabranjeni su odredbama članova 3, 104 i 105 Zakona o vodama, jer smanjuje protok vode prilikom visokih vodostaja i utiče na ugroženost Doboja i drugih područja od poplava.“, navode iz ove grupe.
Vlast u BiH, poslovično je inertna, nezainteresovana za stvarne, ozbiljne probleme i njihovo rješavanje i, u pravilu, reaguje prekasno, i uglavnom na posljedice, a ne na uzroke problema, što bi omogućilo da posljedice, kad se nešto i desi, budu manje. O sklonosti korupciji i populizmu, što je takođe uzrok problema na koje ukazuju iz grupe „Da se ne ponovi maj 2014.“ da ne govorimo. Kao i o tužbama protiv odgovornih što su posljedice katastrofe 2014. bile veće nego što su morale biti.
Podsjetimo da je Grupa, u martu ove godine, izgubivši povjerenje u lokalne institucije i pravosudne organe, od Tužilaštva BiH zatražila da, kao u slučaju Memić i Dragičević, preuzmu krivične prijave protiv odgovornih za poplave 2014. godine, po kojim dobojsko i republičko tužilaštvo ne postupaju, kao i da posebno istraže odgovornost vodnih inspektora i zaposlenih u Vodama Srpske zbog nesprečavanja ugrožavanja vodnog zemljišta kojim se smanjuje proticajni profil major korita rijeke Bosne i ugrožava Doboj od poplava.
Današnjom prijavom, jednom od desetak napisanih u posljednjih godinu dana, od Voda Srpske, vodne inspekcije i Republičkog javnog tužilaštva Grupa očekuje da „prestanu tolerisati deponovanje materijala i gradnju objekata uz korito rijeke Bosne, sankcionišu odgovorne i obezbijede uklanjanje deponovanog materijala i nezakonito izgrađenih objekata“.
No, kao što rekosmo, naše institucije i vlasti reaguju uglavnom kada je već prekasno. I teško da će u tom kontekstu doći do promjene, dok neko krivično ne odgovara za posljedice svog nemara, neznanja, pogrešnih odluka ili koruptivnih radnji sa teškim posljedicama.
Zato su pomenute tužbe za 2014. izuzetno važne. Ali i sve ove prijave, koje, u krajnjem, ako i ne rezultiraju otklanjanjem opasnosti po stanovništvo, biće dokazni materijal u budućim sudskim postupcima protiv svih onih koji nisu na vrijeme reagovali, a to su, po zakonu, bili obavezni uraditi.
