Transparentnost rada pravosuđa, procesuiranje korupcije i zloporabe koncesija, te (ne)povjerenje građana u pravne institucije, bile su glavne teme debate “Pravo na pravdu” koju je Europska unija u BiH organizirala u Livnu.
Uz gostujuće paneliste, izvršnu direktoricu Transparency International u BiH Ivanu Korajlić, direktora BIRN BiH Denisa Džidića, sudjelovale su i domaće ‘snage’: Martina Baković, predsjednica Kaznenog odjela Općinskog suda Livno, zamjenik Glavnog tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Livno Mladen Stojanović, te gradski vijećnik Ivica Brešić, u ovom slučaju kao aktivist neformalne grupe građana “Zaštitimo izvore Mandeka”.
Uz napomenu kako je EU u BiH posvećena podršci unaprjeđenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU, na skupu je rečeno da građani Bosne i Hercegovine moraju imati pravo na pravdu.
„I upravo to je fokus napora EU u BiH da kroz ove inicijative u narednom periodu okupimo predstavnike institucija i građane i potaknemo važne diskusije. Prilika za građane da progovore o svojim potrebama i iskustvima u radu pravosuđa u BiH s akcentom na iskustva u lokalnim zajednicama“, kazao je Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava EU u BiH.
A građani su iskoristili tu priliku, osobito oni iz neformalne skupine „Zaštitimo izvore Mandeka“ koji godinama prosvjeduju i dokazuju nezakonitosti u izdavanju koncesije za istražne radove u svrhu eksploatacije pitke vode.
„Koja ide direktno na štetu nas koji živimo tamo jer su tadašnji bušači koji su došli na tu lokaciju rekli nama da ćemo sigurno ostati bez vode. Međutim, imali smo sreće da smo imali dovoljno dokumentacije. Vjerujem da ćemo ovaj put dokazat sve ono što smo cijelo vrijeme tvrdili po medijima i izazvat reakciju da napokon neko odgovara za sav kriminal koji se događa u sustavu izdavanja koncesija“, navodi Ivica Brešić, vijećnik HRS u GV Livno.
Taj predmet je u istražnoj fazi i još nije stigao do Općinskog suda u Livnu pred kojim su se u posljednje četiri i pol godine uglavnom nalazili predmeti srednje i sitne korupcije.
„Ukupno je zaprimljeno 63 predmeta iz oblasti korupcije, od kojih je 60 predmeta riješenih, što pravomoćno, što nepravomoćno. Znači, istakla bih da istina, znači postoji trend blage politike kažnjavanja, odnosno da je većina osuđujućih presuda rezultirala donošenjem uvjetnih osuda“, navela je Martina Baković, predsjednica Kaznenog odjeljenja Općinskog suda u Livnu.
„S druge strane potpuno su poražavajući podaci koji se tiču slučajeva visoke korupcije gdje upravo ona tužilaštva koja bi trebala da budu nadležna za predmete visoke korupcije, pokazuju i najlošije rezultate“, poručila je Ivana Korajlić, direktorica TI u BiH.
Problema ima i s transparentnošću pravosudnih institucija, odgovaranju na upite građana, civilnog društva i medija.
„Tek oko 50% pravosudnih institucija odgovara u roku na zahtjeve za pristup informacijama i da vrlo često imamo odbijanje da se dostave informacije o predmetima koji su od javnog interesa“, dodaje Korajlić.
Korajlić je istaknula i kako je Sud u Livnu o tom pitanju daleko iznad prosjeka u odnosu na ostale sudove s prikupljenih 64 od mogućih 100 bodova.
